Podaci o broju problematičnih korisnika među najmlađima dovode do pitanja kako zaštititi mentalno zdravlje adolescenata koji veći dio svog dana provode na internetu piše Ljiljana Vidačak za Večernji list BiH.
Internet je postao dio naše svakodnevice i svi rado koristimo njegovu dobrobit, od traženja informacija, pregledavanja društvenih mreža do gledanja raznih sadržaja… Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i možemo ga napustiti u svakom trenutku. Ako osoba većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje i nerijetko, umjesto izlaska, odabire ostanak kod kuće, živeći život preko društvenih mreža, razvija se ovisnost.
Izvješće SZO-a
Danas sve više tinejdžera i mladih razvija ovisnost o internetu, a da toga nisu ni svjesni ni oni ni roditelji, što postaje ozbiljan problem za njihov uspješan i produktivan život te nepovoljno utječe na dinamiku i odnose u obitelji. Ovo potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Nedavno objavljeno izvješće SZO-a ukazalo je na zabrinjavajući trend broja djece i tinejdžera koji koriste društvene mreže u problematičnoj mjeri te je skočio sa 7 na 11% od 2018. do 2022. Podaci o broju problematičnih korisnika među najmlađima dovode do pitanja kako zaštititi mentalno zdravlje adolescenata koji veći dio svog dana provode na internetu. Osobe koje prekomjerno koriste društvene mreže ili igraju videoigrice nerijetko imaju problem s kontroliranjem svojih impulsa na tim platformama, a ako na određeno vrijeme nemaju pristup željenim platformama, uobičajeno se javlja stres i anksioznost, navodi se u izvješću SZO-a. Osim 11% mladih koji imaju prekomjernu potrebu za prisutnošću na društvenim mrežama, 12% tinejdžera pod rizikom je kada je u pitanju problematično igranje videoigrica, što SZO identificira kao prisutnost pet ili više simptoma ovisnosti. Stručnjaci smatraju rezultate istraživanja zabrinjavajućim i ističu da tehnologija ima previše veliku ulogu u svakodnevnim životima mladih ljudi. – Jasno je da društvene mreže mogu imati i pozitivne i negativne utjecaje na zdravlje i dobrobit adolescenata – rekao je dr. Hans Kluge, direktor SZO-a za Europu, u izjavi, pozivajući na “akciju koja će pomoći adolescentima da preokrenu negativne učinke upotrebe društvenih mreža”. Ovaj vid ovisnosti može dovesti do depresije, zlostavljanja, anksioznosti, kao i zapostavljanja školskih obveza. Istraživanje je vršeno na djeci od 11, 13 i 15 godina u 44 države Europe, središnje Azije i Kanade, a završeno je 2022. Studija ukazuje na to da 36% tinejdžera tijekom dana komunicira sa svojim prijateljima online. Taj broj je znatno veći među 15-godišnjim djevojčicama – 44%. Općenito, djeca iz imućnijih obitelji češće su u stalnom kontaktu s prijateljima putem interneta u usporedbi s djecom iz obitelji s nižim prihodima – trend koji je primijećen u 22 zemlje kada su u pitanju dječaci i u 27 zemalja prilikom mjerenja među djevojčicama. Istraživanje je pokazalo da su trinaestogodišnjaci, posebno djevojčice, najvjerojatniji korisnici društvenih mreža na problematičan način.
“Save the Children”
Na razini EU-a odrasli na internetu provode oko tri sata, a mladi čak sedam sati dnevno. Sudeći prema ranije provedenim istraživanjima, u BiH su prisutni isti trendovi. Naime, prema istraživanju organizacije “Save the Children”, u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža. Uvjerljivo najviše djece dobi od 7 do 18 godina (93%) za pristup internetu koristi pametni telefon. Znatno manje djece ističe kako za pristup internetu koristi laptop i stolna računala, čije korištenje raste s dobi djeteta. Slijedi tablet, koji za pristupanje internetu češće koriste djeca od 7 do 10 godina nego starija djeca, pa smart TV, videoklipovi, glazba, crtani filmovi. To su sadržaji koje djeca i mladi u BiH primarno gledaju na platformi YouTube, njih čak 66%, prema istraživanju organizacije “Save the Children”. Budući da je uloga zakona u zaštiti na internetu mala, najveća odgovornost je na roditeljima koji bi trebali više pozornosti obratiti na to što im djeca rade na društvenim mrežama i uopće online jer djeca tako vrlo lako mogu doći do raznih nezdravih i opasnih sadržaja koji mogu dovesti do raznih problema. Stručnjaci savjetuju korištenje raznih aplikacija koje nude opcije roditeljske kontrole i ograničenog pristupa određenim sadržajima.
Prema istraživanju “Save the Children”, u BiH djeca i mladi dvije trećine vremena provode online, a 9 od 10 djece ima profil na nekoj od društvenih mreža
Djeca iz imućnijih obitelji češće su u stalnom kontaktu s prijateljima putem interneta u usporedbi s djecom iz obitelji s nižim prihodima