Hercegovina je još jednom potvrdila da njezina antička baština nije tek sloj zemlje pod nogama, nego živa snaga koja čeka hrabre, obrazovane i vizionarske ljude da je pretoče u budućnost. Treća međunarodna konferencija „Antika Hercegovine“, održana u Herceg etno selu u Međugorju, okupila je znanstvenike, kulturne djelatnike, ugostitelje i zaljubljenike u povijest u jedinstvenom susretu znanja, emocije i strategije.
Konferenciju je organizirala Udruga za promicanje kulture življenja Vedrina iz Mostara, a cilj joj je bio osvijetliti antičko nasljeđe Hercegovine kao kulturni, identitetski i razvojni potencijal.
Svečano otvaranje uz „Glas iz davnina“
Konferenciju je otvorio predsjednik Udruge Vedrina, poznati televizijski novinar Ilko Barbarić, koji je u uvodnom govoru naglasio kako baština bez interpretacije ostaje nijema, a bez hrabrosti – neiskorištena.
Poseban emotivni trenutak obilježilo je izvođenje himne „Glas iz davnina“, autorskog djela Udruge Vedrina, u izvedbi dua Nimfe (Ines Rajić i Marija Buntić). Spoj glazbe, arhaičnog nadahnuća i suvremene interpretacije stvorio je snažnu atmosferu u kojoj je prošlost postala gotovo opipljiva.
Arheologija kao neiskorišteni potencijal
Prvo stručno predavanje održao je prof. dr. sc. Mirko Rašić, arheolog i sveučilišni profesor, koji je upozorio kako Hercegovina obiluje antičkim nalazištima – rimskim cestama, vilama rustikama i tragovima urbanih središta – ali ih još uvijek nedovoljno integrira u suvremeni model kulturnog turizma.
Rašić je istaknuo potrebu objedinjavanja arheologije, edukacije i lokalne zajednice, naglasivši da baština mora postati vidljiva, interpretirana i dostupna, kako bi bila očuvana i prepoznata.
Antika na tanjuru i u čaši
Veliko zanimanje izazvalo je predavanje Jure Andrijaševića, povjesničara i stručnjaka za vina i destilate, koji je govorio o povezivanju antičke baštine s gastronomijom.
Kroz primjere iz Grčke, Italije, Hrvatske i drugih europskih zemalja, Andrijašević je pokazao kako se mit, povijest i lokalni sastojci mogu pretvoriti u autentičan gastronomski doživljaj. Poseban naglasak stavljen je na vina, jantarna vina i tradicionalne tehnike poput fermentacije u amforama.
Njegova poruka bila je jasna – gost ne konzumira samo hranu, nego priču.
Rimski dani u Mokrom – primjer dobre prakse
Manifestaciju „Rimski dani u Mokrom“, koja je u svom prvom izdanju okupila više od 20.000 posjetitelja, predstavio je njezin idejni tvorac Vice Slišković, uz nutricionisticu Ivu Slišković, koja je govorila o antičkoj kuhinji prilagođenoj suvremenim prehrambenim navikama.
Ovaj projekt pokazao je kako se lokalna zajednica, znanje i entuzijazam mogu spojiti u ozbiljan kulturno-turistički proizvod.
Drevna prehrana i suvremeno zdravlje
Posebnu dimenziju konferenciji dao je Apollonas Kapsalis, magistar nutricionizma iz Grčke, koji je govorio o drevnim grčkim i rimskim prehrambenim principima kao temelju današnjeg zdravlja.
Naglasio je važnost sezonalnosti, jednostavnosti i nutritivne vrijednosti hrane, predloživši model u kojem bi restorani i agroturizmi nudili jelovnike inspirirane antikom, ali utemeljene na suvremenoj znanosti.
Knjiga koja povezuje mit i prostor
U završnom dijelu konferencije predstavljena je knjiga „Mitske narodne priče Hercegovine i Dalmatinske zagore“ autorice Roberte Kapsalis, akademske grafičarke i ilustratorice.
Knjigu je predstavio prof. Antun Lučić sa Sveučilišta u Mostaru, istaknuvši važnost očuvanja usmene predaje, narječja i simbolike prostora. Autorica je govorila o ilustracijama, kamenu, svjetlu i hercegovačkom krajoliku kao mitskom protagonistu, a posebnu pozornost privukla je činjenica da je knjiga tiskana u boji crnog vina – prema staroj legendi o vilama koje zapisuju sudbine.
Baština koja traži znanje i prijenos mladima
Sudionici konferencije složili su se kako antička baština nema vrijednost ako se ne prenosi na djecu i mlade. Istaknuta je potreba sustavne terenske nastave, posjeta arheološkim lokalitetima i integracije lokalne baštine u školske kurikulume.
Zaključeno je kako Hercegovina posjeduje iznimno bogatstvo koje još uvijek čeka da bude otkriveno, interpretirano i odgovorno korišteno.
Treća međunarodna konferencija „Antika Hercegovine“ jasno je pokazala da baština ne mora biti teret prošlosti, nego kapital budućnosti. Spoj znanosti, umjetnosti, gastronomije i turizma poslao je snažnu poruku:
Hercegovina ima priču – i spremna je ispričati je svijetu.
