“Moj zadatak je bio izrada tematske rute koju smo nazvali ‘Kulturna ruta Kosače’ koja na području interesa, što su u ovom slučaju Mostar, Stolac, Čapljina i Ljubuški na neki način popisujemo razasutu baštinu kulturno-povijesnu, prirodnu pa onda i ostali turistički sadržaj kao što su aktivni turizam, gastro ponuda, prirodna baština”, kazao je arheolog Mirko Rašić koji je na projektu “Smart Heritage” zadužen kao stručnjak za digitalizaciju baštine.
Naime, projekt “Smart Heritage” podrazumijeva održivo upravljanje, promicanje te zaštitu zajedničke kulturne baštine na jadransko-jonskom području. “Nukleus rute je zapravo obitelj Kosača, odnosno lokaliteti na kojima je obitelj Kosača ostavila traga. To su prije svega tvrđave, administrativno središte u Blagaju, tvrđava Herceg Stjepana Kosače u Ljubuškom, Stari grad Vidoški i nekropole stećaka koje se vežu za te lokalitete, a to su nekropola stećaka Radivnjak i Boljuni u Stocu”, istaknuo je Rašić.
Kako navodi, europski projekti prekogranične suradnje su jedini projekti iz kojih se uistinu može revitalizirati zaboravljena baština bilo pokretna ili nepokretna. Grad Ljubuški je prvak u Hercegovini prema prepoznavanju i iskorištavanju mogućnosti ulaganja u zaboravljenu kulturnu baštinu.
“Ljubuški već godinama radi na tim projektima i oživljavanju svoje nepokretne baštine, odnosno dva ključna arheološka nalazišta, a to su tvrđava Herceg Stjepana Kosače na brdu Butorovice iznad grada i Rimski vojni logor na Gračinama”, naveo je Rašić. Upravo Rimski vojni logor na Gračinama će doživjeti najznačajnije efekte kada se tiče revitalizacije. Prema riječima Rašića planirana je izgradnja posjetiteljskog centra neposredno u blizini lokaliteta koji će imati hibridnu funkciju posjetiteljskog centra za turiste, ali i jednog malog znanstvenog centra gdje će raditi stručnjaci arheolozi i povjesničari.
“Kulturna ruta Kosače” lansirat će se na međunarodna turistička tržišta pozicioniranjem jadransko-jonske regije kao jedinstvene destinacije i proizvoda kulturnog turizma. Podsjetimo, Sveučilište u Mostaru jedan je od partnera projekta zajedno s Razvojnom agencijom Evia (Grčka), Albanskim fondom za razvoj (Albanija), Općinom Forlì (Italija) i Općinom Gerace (Italija).
