Čak četvrtina mjesta poljoprivrednih smjerova na fakultetima u Hrvatskoj ostala je neupisana. Nekoliko je razloga za to, postoji čak 11 fakulteta, veleučilišta i sveučilišta s poljoprivrednim smjerovima, mladih je općenito manje, a ni to što poljoprivredi ne cvjetaju ruže ne pomaže. Manji broj studenata problem je koji nije zaobišao ni Veleučilište u Križevcima, gradu u kojem poljoprivredno obrazovanje seže još iz 1860.
-Voljela bih da je to možda samo kod nas, pa bismo rekli ‘mi ne valjamo, moramo se popraviti’, ali takvo je stanje i u Hrvatskoj i u okruženju jer mladi se jednostavno ne žele baviti time – kaže dekanica križevačkog Veleučilišta Marcela Andreata-Koren koju to žalosti jer upravo u poljoprivredi, sigurna je, leži budućnost.
Kako bi privukli što više mladih u Križevcima im osiguravaju puno praktičnog rada, a ponosni su i što su prvi u Hrvatskoj na području poljoprivrede dobili dopusnicu za dva kratka stručna studija kojima se vrata studiranja otvaraju većem broju zainteresiranih.
-Oni koji nisu položili državnu maturu, možda i zbog nečega što im to nije toliko važno u onom poslu kojim bi se bavili, pa i oni koji su završili trogodišnju školu mogu nastaviti stručni kratki studij. Stručni kratki studij nije nešto na što ide netko tko nešto ne može nego na njega idu oni koji to žele jer riječ je o studijima koji su uže specijalizacije – objašnjava dekanica.
Tko studira poljoprivredne fakultete?
Poljoprivredna znanja u Križevcima bruse i oni čija se obitelj bavi poljoprivredom, pa žele steći dodatna znanja, ali i recimo gradska djeca koja do tada s agrarom nisu imala doticaja. Situacija je takva i na Agronomskom fakultetu Zagreb na kojem obnovljive izvore energije studira Anđela Horvat koja nema prethodnog poljoprivrednog iskustva, ali ju taj sektor privlači.
-Mislim da je nužno to znanje i da je neka osnova svega – kaže Horvat.
Za razliku od nje Matija Imbriovčan je u poljoprivredi cijeli život, pa je i odabir smjera proizvodnje i prerade mlijeka na Agronomskom fakultetu, područja od kojeg mnogi bježe za njega bio logičan izbor.
-Od kada sam se rodio sam praktički u tome svaki dan i to je mi jednostavno postao način života – objašnjava svoju povezanost s tim dijelom agrara mladi poljoprivrednik, student.
Od takvog načina života ne želi otići. Njegova obitelj na farmi u Prekodravlju ima pedesetak muznih krava i nada se da će mu znanja stečena na fakultetu pomoći unaprijediti farmu iako, kaže, velika je razlika između teorije iz knjiga i stvarnog života na gospodarstvu.
-Dobro je imati široko znanje, ali često ga je teško primijeniti doma, pogotovo jer mi učimo sve onako kako bi trebalo biti, ali u praksi je to često potpuno druga priča – iskren je Imbriovčan.
Kako to rade Francuzi?
Druge priče, konkretno kako je to studirati u nekoj drugoj zemlji studenti mogu iskusiti kroz razne programe. U to su se mogli uvjeriti i na nedavno održanom 26. Proljetnom međunarodnom bjelovarsko sajmu na kojem je predavanje o mogućnostima i prilikama studiranja u Francuskoj bilo dupkom puno. Svoje iskustvo podijelio je Ivan Pozder koji je diplomirao agronomiju smjer biljne znanosti, a u Francuskoj je proveo godinu dana na stručnoj praksi.
-Francuska je poznata po dobroj poljoprivrednoj proizvodnji koja je na visokoj razini tako da sam htio dobiti neka nova iskustva u proizvodnji, a uz znanja o proizvodnji i poljoprivredi stekao sam i prijatelje, naučio jezik i sve to ‘umiješano u jednu supu’, kako bi rekli – opisuje svoje francusko iskustvo Pozder.
U toj je, kako kaže Pozder, juhi uživao i Dario Biškup koji je također kao student otišao u Francusku.
-Bilo je jako lijepo, na početku i jako teško, ali preporučio bih to svima zato što se time otvaraju neka nova vrata, novo poglavlje u životu. Meni se nakon tog studiranja usmjerio cijeli život – kaže Biškup.
Nove prilike i dodatna vrata otvorila su se i Pozderu koji je danas direktor podružnice jedne francuske poljoprivredne tvrtke u Hrvatskoj. Obojica se slažu u tome da bi i domaći agrarni fakulteti imali što naučiti od Francuza.
-Francuski studenti imaju model po kojem jedan mjesec rade, jedan mjesec studiraju i to je po meni dobar model kroz koji se studente postupno uvodi u privredu – kaže Pozder.
Tako nešto ne bi bilo loše preslikati i kod nas.
-Mislim da generalno u Hrvatskoj nama kroz studij nedostaje praktičnog dijela i apeliram na sve koji su u mogućnosti da to malo izmjene i da krenemo u tom dijelu jer svi mi kada smo završavali studij smo mislili da jako puno znamo, a u biti nam nedostaje jako puno praktičnog dijela – ističe Pozder.
Svim studentima koji se dvoume Biškup i Pozder poručuju isto.
-Definitivno ne bojati se, iskoristiti svaku priliku. Neka se ‘okuraže’, neka čuju ta iskustva i neka ih sami prožive – kaže taj dvojac.
Kako privući studente?
Drugačiji model studiranja možda bi privukao više studenata. U Križevcima na tom tragu jesu, a dekanica Marcela Andreata-Koren mlade ohrabruje u tome da upravo poljoprivreda bude njihov izbor.
-Mladi bi trebali imati hrabrosti i u svim situacijama se boriti, nastaviti ono što imaju doma ili razviti ono što bi još mogli ostvariti – poručuje dekanica Veleučilišta Križevci.
S njom se slaže i redoviti profesor Agronomskog fakulteta Zagreb Željko Jukić koji ističe kako ćemo prije ili kasnije shvatiti da je poljoprivreda pravi put i da bez proizvodnje hrane ne možemo.
-Proizvodnja hrane je nešto što će se uvijek u svijetu odvijati bez obzira na to imali mi više strojeva u poljoprivredi ili manje tako da smatram da će se u budućnosti još više ljudi baviti poljoprivredom i zbog toga što nam cijena hrane neće ići prema dolje još neko vrijeme već će biti sve veća i veća – napominje Jukić.
Uzgojiti nešto vlastitim rukama će se pokazati dragocjeno pri čemu nema ozbiljnije proizvodnje bez znanja.
