Inflacija je, slično kao i visina plaća, rezultat niza procesa kojima se promišljeno upravljalo ili su se oni valjali po inerciji, pa što bude. Hrvatskoj se nakon epidemije korone otvorila povijesna prilika da dođe do besplatnoga kapitala iz europskih fondova, koji bi trebao odvesti domaće gospodarstvo u klub razvijenih. Hoće li, ovisi o tome kamo je taj novac usmjeren. Natprosječan priljev novca osigurao je znatno veće stope rasta hrvatske ekonomije u odnosu na okruženje, s kojima je, kao neugodna pojava, došla i jača inflacija. Svoje je učinio i turistički sektor sa značajnim poskupljenjima, a nije naodmet spomenuti i sivu ekonomiju, o kojoj se u Hrvatskoj zadnji put ozbiljnije razgovaralo u pregovaračkom procesu pristupanja Europskoj uniji. Dio stanovništva koji participira u sivoj zoni, koristi prednosti rentne ekonomije ili je pak naslonjen na koruptivne strukture, ne pita za cijenu, bila to kava, četvorni metar stana ili hrana, dok je velika većina koja živi od svog rada šokirana. Percepcija ljudi o inflaciji je takva da mnogi vjeruju da se danas za deset eura može kupiti koliko i za deset kuna početkom 2022. godine. S druge strane, službeni izvori navode da je kupovna moć u Hrvatskoj od početka 2022. do danas pala samo 22 posto! Nakon ulaska u Europsku uniju kompletna državna administracija preusmjerila se prema korištenju sredstava iz europskih fondova, koji su, nakon korone, dodatno podebljani s desetak milijardi eura. Grade se škole, ceste, vrtići, starački domovi, obnavljaju fakulteti, potresom srušene zgrade, zapošljavaju novi radnici, što je i bez sveprisutne komponente pohlepe i korupcije plodno tlo za rast cijena.
Da se hrvatska Vlada u svemu tome snašla najbolje, i nije, pa danas i sami ministri priznaju da nemamo izgrađene institucije civilnog društva koje bi kontrolirale i njih i trgovačke lance. Prije nešto više od godinu dana, uoči parlamentarnih izbora, išlo se na zamrzavanje cijena, no lako je ograničiti cijenu struje, plina ili grijanja u državnom poduzeću ili narediti državnoj banci da poveća kamate na štednju, ali privatne se tvrtke ili banke vode svojom logikom, različitom od interesa potrošača, pa i kratkoročnih političkih interesa. Opozicija je nakon predsjedničkih izbora u inflaciji našla slabu Plenkovićevu točku te udara po njoj, a skretanje pozornosti prema inflaciji odgovara i stranci na vlasti jer pokušava preživjeti razdoblje do predsjednikove inauguracije, koje je ionako zbog lokalnih izbora nabijeno povećanim tenzijama. Neka kontrole cijena i zamrznutih lista, pa i nepotrebne buke, jer su se domaće institucije predugo držale po strani i ponašale kao da će se poskupljenja sama dovesti u red.
Opozicija je u inflaciji našla slabu Plenkovićevu točku te udara po njoj, a skretanje pozornosti odgovara i stranci na vlasti zbog tenzija do predsjednikove inauguracije
Inflacija, dakle, značajno uvjetovana i stanjem u eurozoni, odnosno Europskoj uniji koja je glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine i ekonomsko područje na koje je BiH tradicionalno orijentirana
Centralna banka BiH u ovoj godini očekuje da ukupna stopa inflacije u cijeloj državi dosegne 3,6 posto, a u 2026. godini 3,5 posto. Iako se uz riječ “inflacija” uglavnom veže negativno značenje i opći rast cijena, ekonomisti će reći da ona umjerena (do dva posto) i kontrolirana ima i neke pozitivne učinke.
Međutim, kod nas se najavljuje inflacija gotovo dvostruko veća od prihvatljive pa iz Centralne banke navode da projicirani rezultati impliciraju pozitivna očekivanja u pogledu kratkoročnih inflacijskih kretanja, što u budućnosti može dovesti do stimuliranja ostalih makroekonomskih indikatora.
Očekivanja, tečaj eura…
– Inflacija u BiH predstavlja jedan od ključnih makroekonomskih fenomena, kojem se pripisuje donošenje poslovnih i privatnih odluka. Očekivanja vezana uz kratkoročne predikcije agregirane inflacije i dalje su u fokusu interesa javnosti. Donositelji odluka svoje buduće potrošnje još uvijek baziraju na očekivanim cjenovnim kretanjima. I u ovom krugu anketiranja sudjelovali su predstavnici financijskog sektora, tj. banke i osiguravajuća društva. Rezultati prosinačkog kruga anketiranja odnose se na kratkoročne predikcije očekivane inflacije za ovu i iduću godinu. Rezultati ankete pokazuju postupnu stabilizaciju očekivane agregirane inflacije u odnosu na prethodne krugove ispitivanja – navode iz Centralne banke BiH.
Zbog izravne povezanosti tečaja konvertibilne marke s eurom i visokog vanjskotrgovinskog deficita BiH se suočava s uvoznom inflacijom. Vanjskotrgovinski deficit je visokih sedam milijardi maraka. Strahuje se da bi i rast minimalne plaće mogao dovesti do lančanog poskupljenja roba i usluga te se kao jedan od poteza koji bi posredno mogao utjecati i na stopu inflacije spominje temeljitija fiskalna reforma. Domaće mjere mogle bi imati očekivani učinak, ali na ono što se zbiva u Europskoj uniji ne možemo utjecati, a itekako nas se tiče.
Inflacija je, dakle, značajno uvjetovana i stanjem u eurozoni, odnosno Europskoj uniji koja je glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine i ekonomsko područje na koje je BiH tradicionalno orijentirana. Godišnja stopa inflacije u prosincu, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u Hrvatskoj je iznosila 4,5 posto, najviše od svih zemalja članica eurozone. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu iznosila je 2,4 posto.
Nakon Hrvatske najvišu inflaciju zabilježila je Belgija (4,4 posto), Estonija (4,1 posto), Nizozemska (3,9 posto) itd. Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u prosincu je iznosila 3,4 posto na godišnjoj razini, objavio je nedavno Državni zavod za statistiku (DZS), čime je opći rast cijena na godišnjoj razini ubrzao treći mjesec zaredom.
Što se tiče eurozone, mjereno na godišnjoj razini, najmanju inflaciju bilježe Italija i Irska, 1,6 odnosno 1 posto.
Cjenovni šokovi
Što se tiče ukupnog stanja ekonomije u BiH, procjene realne ekonomske aktivnosti u BiH za prošlu godinu su u granicama projiciranog početkom 2024. godine. Iako se tijekom godine događalo mnogo toga što izravno ili neizravno utječe i na gospodarske aktivnosti u BiH i okruženju, ekonomski rast je zaključno s 31. prosinca bio pozitivan.
Potvrđuju to i procjene Centralne banke BiH s kraja 2024., kada je objavljeno da bi godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u trećem tromjesečju prošle godine trebao biti 2,3 posto, što je identično procjeni iz rujna. Rast uslužnog sektora ponajviše je doprinosio rastu ekonomske aktivnosti, imajući u vidu kako su indikatori poput industrijske proizvodnje i izvoza roba zabilježili kumulativni pad u deset mjeseci 2024. godine. Preliminarna procjena godišnjeg rasta realnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2024. godine iznosi 2,1 posto na temelju očekivanja o slaboj potražnji iz inozemstva i utjecaja poplava. Ukupna inflacija na razini 2024. procijenjena je na 1,5 posto, a temeljna inflacija 3,8 posto u četvrtom tromjesečju 2024. godine. Prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekuje se blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom tromjesečju ove godine.
