U dvogodišnjoj studiji sudjelovalo je više od 600 ispitanika u dobi između 55 i 75 godina, svi s povećanom tjelesnom masom ili pretilošću te metaboličkim sindromom – čimbenici koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Istraživači su pratili njihove prehrambene navike, s posebnim naglaskom na unos rafiniranog i djevičanskog maslinova ulja, te su analizirali sastav ukupne zajednice mikroorganizama u probavnom sustavu.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su konzumirale djevičansko – pogotovo ekstra djevičansko maslinovo ulje – imale veću raznolikost crijevnih bakterija. Ta raznolikost smatra se važnim pokazateljem zdravlja crijeva i metabolizma, a prema tumačenju autora istraživanja upravo bi ona mogla biti poveznica s boljim kognitivnim rezultatima.
Sudionici koji su redovito koristili ekstra djevičansko ulje pokazali su napredak u pamćenju, pažnji i izvršnim funkcijama tijekom razdoblja praćenja, dok kod onih koji su konzumirali rafinirano ulje takvi pomaci nisu zabilježeni.
RAZLIKA JE U NAČINU PRERADE
Voditeljica istraživanja Jiaqi Ni istaknula je da svi oblici maslinova ulja ne donose iste koristi za mozak, što dodatno naglašava važnost kvalitete proizvoda. Ključna razlika između rafiniranog i djevičanskog maslinova ulja leži u načinu prerade – rafinirano ulje prolazi industrijske postupke pročišćavanja kojima se uklanjaju nečistoće, ali se pritom gubi i dio prirodnih antioksidansa i vitamina. Upravo su ti spojevi zaslužni za mnoge zdravstvene dobrobiti maslinova ulja.
Glavni istraživač studije Jordi Salas-Salvadó naglasio je kako rezultati potvrđuju da nije presudna samo količina masti u prehrani, nego i njihova kvaliteta. Ekstra djevičansko maslinovo ulje može imati važnu ulogu ne samo u zaštiti kardiovaskularnog sustava nego i u očuvanju moždanih funkcija u starijoj dobi.
Ipak, autori upozoravaju na određena ograničenja istraživanja. Riječ je o studiji provedenoj na specifičnoj skupini starijih mediteranskih ispitanika s povećanim zdravstvenim rizicima, pa se rezultati ne mogu automatski primijeniti na širu populaciju. Također, prehrambene navike temeljile su se na samoprocjeni sudionika, što može nositi rizik netočnosti.
Zabilježeno je i da su pušenje te niža razina obrazovanja bili češći među osobama koje su koristile rafinirano ulje, što je moglo utjecati na rezultate unatoč statističkim prilagodbama.
