Bivši ministar obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne Bruno Stojić, koji je odslužio dvije trećine kazne zatvora zbog ratnih zločina, u petak navečer stigao je zrakoplovom u Zagreb nakon što su s austrijskim vlastima razriješene administrativne poteškoće u vezi njegova odlaska, doznaje se iz izvora bliskih njegovoj obitelji, prenosi Hina.
Riješen administrativni zastoj pri odlasku iz Austrije
Stojić je u petak pušten na prijevremenu slobodu nakon što je u zatvoru u Grazu odslužio dvije trećine od ukupno 20 godina kazne.
Njegov dolazak u Hrvatsku nakratko je bio doveden u pitanje kada ga je austrijska policija u Beču zaustavila zbog navodnog administrativnog propusta – odlazak iz zemlje nije bio najavljen 24 sata unaprijed.
Zbog toga je Stojić morao odgoditi popodnevni let, no kasnije je uspio otputovati i oko 22 sata sletio je u Zagreb, gdje su ga dočekali članovi obitelji i prijatelji.
Odluka Haškog suda i presuda hercegbosanskoj šestorci
Podsjetimo, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu je 2017. godine osudio šestoricu političkih i vojnih dužnosnika Herceg-Bosne na ukupno 111 godina zatvora zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu.
Uz Brunu Stojića, osuđeni su bili Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.
Presuda je utvrdila da su sudjelovali u sustavnom progonu i etničkom čišćenju Bošnjaka na području Herceg-Bosne s ciljem pripajanja dijela BiH Hrvatskoj, a u presudi su se spominjala i imena predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i generala Janka Bobetka.
Nakon Stojićeva puštanja, u zatvoru je od šestorice dužnosnika ostao još jedino Jadranko Prlić, bivši premijer Herceg-Bosne, koji izdržava kaznu od 25 godina.
Biografija i uloga u Herceg-Bosni
Bruno Stojić rođen je 8. travnja 1955. godine u Hamzićima kod Čitluka. Tijekom rata u BiH bio je predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedan od najbližih suradnika tadašnjeg vodstva Herceg-Bosne.
Godine 2004. dobrovoljno se predao Haškom sudu, nakon što je protiv njega i još petorice bivših dužnosnika podignuta optužnica. Postupak je trajao više od deset godina, a završio je pravomoćnom presudom 2017. godine. Kaznu je izdržavao u Austriji.
Zahtjev za prijevremeno puštanje i rehabilitacija
Stojić je tijekom boravka u zatvoru više puta podnosio zahtjev za prijevremeno puštanje, a posljednji je uputio početkom 2025. godine Međunarodnom mehanizmu za kaznene sudove (MMKS) u Haagu.
U zahtjevu je naveo da prihvaća zaključke prethodnih odluka te da je iskreno posvećen procesu rehabilitacije.
Tijekom programa savjetovanja i rehabilitacije redovito je pohađao seanse s psihologom, a u izvješću iz studenoga 2024. navedeno je da je „pokazao empatiju prema žrtvama i iskreno žaljenje“ te „u potpunosti prihvatio osobnu odgovornost“ za svoju ulogu u događajima navedenima u presudi.
U pismu upućenom Mehanizmu Stojić je napisao: “Nema opravdanja ni isprike za zločine koji su se dogodili.”
Obvezao se poštovati sve uvjete prijevremenog puštanja – nadzor hrvatskih vlasti, zabranu kontakata sa žrtvama, svjedocima i medijima, te odricanje od javnih komentara o ratnim zločinima i presudama suda.
Dvadeset godina u zatvoru
Bruno Stojić proveo je više od 20 godina u pritvoru i zatvoru, a prema pravilima Međunarodnog mehanizma, nakon što je odslužio dvije trećine kazne, stekao je pravo na prijevremeno puštanje.
Austrijske vlasti potvrdile su kako će nadzor nad njegovim boravkom u Hrvatskoj biti proveden u suradnji s hrvatskim institucijama, sukladno uvjetima koje je postavio Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.
