Svetkovina je Velike Gospe, a vjernici širom BiH i svijeta hodočaste u marijanska svetišta prisjećajući se vjerske dogme o uznesenju Blažene Djevice Marije.
Župe u BiH u kojima se slavi Velika Gospa su Međugorje, zatim Široki Brijeg, Posušje, Komušina, Kreševo, Tolisa, Trebinja, Stup, Uskoplje, Jajce, S.Most, Gradac, Nevesinje, Prisoje, Seonica, Dračevo, Šćit…
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije blagdan je koji se obilježava 15. kolovoza, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!”
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Svetkovina Velike Gospe slavi se u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. I ove godine, proslava se u Hrvatskoj održava u posebnim okolnostima zbog epidemije koronavirusa.
Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima. Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
U svetištima se u nedjelju održavaju misna slavlja, a brojni vjernici tijekom noći i jutra, organizirano ili samostalno, hodočaste u marijanska svetišta.
