Oko 6.000 t ljubuškog ranog krumpira bit će pakirano u unikatne gajbice. Rani krumpir će se prodavati u supermarketima širom BiH.
“Nadamo se i ove godine uspješnoj sezoni te pretpostavljamo da ćemo pobrati oko 6.000 t ljubuškog ranog krumpira“, rekao je za Agroklub.ba Dubravko Vukojević direktor poljoprivredne zadruge “Plodovi zemlje“.
Rani krumpir se već dugi niz godina sadi u selima oko Ljubuškog. “Veoma je kvalitetan proizvod – crvena zemlja, topla klima i ručna obrada doprinose finoći okusa“, objašnjava Vukojević.
Brendiranje proizvoda
Obzirom na njegovo veoma rano prispijeće, Vukojević kaže kako je konkurentan na lokalnom tržištu jer među prvima može biti na bosanskohercegovačkim trpezama. Stoga ne čudi potez udruge da brendiraju krumpir po kojemu je poznat ovaj kraj.
“Ovaj visokovrijedni proizvod želimo učiniti dostupnim kupcima u Bosni i Hercegovini, odvojiti ga od mase ranog krumpira nepoznatog porijekla poslaganog u hrpama u supermarketima i učiniti ga prepoznatljivim našim kupcima. Stoga smo se odlučili brendirati ga te upakirati u novo ruho, unikatne gajbice“, rekao je Vukojević.
Prodaja u supermarketima
Osim što su odlučili brendirati krumpir, planiraju krumpir prodavati u supermarketima.
“U pregovorima smo s najvećim supermarketima u BiH gdje će, nadamo se, naši kupci po prvi put imati priliku već početkom svibnja kupiti pravi Ljubuški rani u bijelim brendiranim gajbicama. Promociju pakiranja i brenda planiramo uraditi u svibnju, najvjerojatnije 17. svibnja, na trgu u Ljubuškom“, rekao je Vukojević.
Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje”
Poljoprivredna zadruga “Plodovi zemlje” iz Ljubuškog osnovana je 2011. godine i trenutno broji 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača. Pored krumpira čiji je plod prvi na trpezama širom Bosne i Hercegovine, proizvode još i paradajz, mladi luk, bijeli luk, kupus i lubenicu.
Jedinstveni geografski položaj i klimatski uvjeti daju specifičan okus svim proizvodima pa su za Ljubuški rani osigurali i certifikat o zaštiti oznake geografskog porijekla.
Da bi sve svoje proizvode mogli plasirati na lokalno, regionalno i svjetsko tržište, svi su članovi, preko zadruge, uredno zavedeni u fitosanitarni registar.
