Prekjučer je (14. studenog) obilježen Svjetski dan šećerne bolesti, koji i ove godine podsjeća na jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji u današnjem svijetu. Ubrzani način života, stres i loše navike dovode do sve većeg porasta slučajeva dijabetesa. U Republici Hrvatskoj ta je bolest već zauzela treće mjesto među uzročnicima smrti, ispred svih onkoloških bolesti, dok od 2019. godine Hrvatsku nažalost svrstava na prvo mjesto u Europi po smrtnosti. U želji da se ti trendovi promijene, specijalist interne medicine, endokrinolog i dijabetolog doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum, dr. med., naglašava:
“Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 2021. umrlo je čak 15.613 osoba sa šećernom bolešću, a svaka četvrta umrla osoba te godine imala je šećernu bolest.”
Pravovremena dijagnoza
– Stanje povećanog rizika za razvoj šećerne bolesti nazivamo preddijabetes, a to je metabolički poremećaj u kojem je vrijednost glukoze u krvi viša od normale, ali nedovoljna za postavljanje dijagnoze šećerne bolesti. Oko 25% osoba starijih od 65 godina ima šećernu bolest, čak polovina starijih od 65 godina ima preddijabetes, a očekuje se da će se broj starijih osoba s preddijabetesom i šećernom bolešću i dalje povećavati u nadolazećim desetljećima. Pravodobnom dijagnozom i liječenjem ne samo šećerne bolesti već i preddijabetesa smanjujemo rizik razvoja kroničnih komplikacija, invaliditeta te kardiovaskularne smrtnosti u tih osoba – objašnjava doc. prim. dr. sc. Tomislav Bulum, dr. med.
Kao što se nekoć dijabetes tipa 2 nazivalo staračkim, tip 1 nosio je titulu – mladenačkog. Posljednjih godina ti se nazivi sve rjeđe upotrebljavaju jer dvojku sve češće dobivaju i mladi, a jedinica više nije rijetkost ni među starijom populacijom. Za razliku od dijabetesa tipa 2 od kojeg prema procjenama boluje svaki jedanaesti stanovnik našeg planeta, tip 1 mnogo je rjeđi, statistički gledano od njega boluje nešto manje od 10 posto ukupnog broja oboljelih od dijabetesa.
Kod dijabetesa tipa 1 simptomi su slični kao i kod tipa 2, samo što su puno izraženiji. To su ponajprije dehidracija i učestala potreba za mokrenjem, žeđ izazvana dehidracijom te voćni zadah iz usta koji upozorava na opasno povišenu razinu šećera, a taj povišeni šećer može izazvati i veliku mučninu i povraćanje do kojeg dolazi kada tijelo prekomjerni šećer iz krvi ne može izbaciti samo kroz urin. Tu su još i gubitak težine izazvan upravo takvim dehidracijama jer, kada je šećer visok, dolazi i do gubitka apetita te osjećaja slabosti i ekstremnog umora. Ako primijetite ovakve simptome, hitno se javite liječniku opće prakse koji će vam provjeriti razinu šećera u krvi, a ako on, što je kod dijabetesa ovog tipa čest slučaj, bude viši od 10, bit ćete upućeni dijabetologu. Dijabetes tipa 2 nazivaju i tihim ubojicom jer se često kasno dijagnosticira. Postao je prava pošast, jer prije samo dva desetljeća od njega je bolovalo 150 milijuna ljudi, da bi se ta brojka 2015. popela na 415 milijuna, a za točno četvrt stoljeća ona će prema nekim procjenama narasti na čak 700 milijuna oboljelih.
Poražavajuće brojke
Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze. U svijetu svakih pet sekundi od šećerne bolesti umire jedna osoba, a gotovo polovina mlađa je od 60 godina. U početku dijabetes ne dovodi do simptoma i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi. Provjerite svoju razinu šećera u krvi, savjetuju u HZJZ-u, ako je niste kontrolirali u protekle dvije godine, kao i ako ste stariji od 50 godina. Kontrolirajte razinu šećera trebate i ako imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25), povišen krvni tlak i/ili povišene masnoće u krvi, kao i ako ste imali povišen šećer u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine veće od 4 kilograma. Ista preporuka vrijedi i za sve koji imaju dijabetičara u obitelji, ali i za žene sa sindromom policističnih jajnika. Prema podacima CroDiab-a, odnosno Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2022. bilo registrirano 388.213 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Dijabetes uzrokuje više smrti nego rak dojke ili HIV zajedno.
