Pitanje o tlaku, bilo da se radi o povišenom ili sniženom tlaku, ili varijacijama tlaka, daleko je najčešći upit koji postavljaju naši sugrađani, posebno pri kardiološkim pregledima u ambulantama ili putem drugih vrsta komunikacije. Ova tema je među stanovništvom još uvijek prilično zanemarena jer praksa je pokazala da mnogi godinama ne mjere tlak, ne posjećuju obiteljskog liječnika, ili ako im se i postavi dijagnoza uzimaju lijekove tek povremeno, kada se sjete ili kada im se učine da im se ‘malo manta ili zuji u ušima‘.
– Obzirom da se radi o globalnom problemu, u svijetu i kod nas, a da se na preglede, posebno specijalističke, često treba dugo čekati, dobra je svaka mogućnost da informiramo naše stanovništvo o ovoj problematici. Naime, neke bolesti se mogu spriječiti, ili na vrijeme i adekvatno liječiti, a dio terapije ne mora uključivati samo lijekove, tako da nekad možemo i sami sebi pomoći, ili riješiti neke nedoumice, kaže nam uvodno doc. dr. sc. Duška Glavaš, internistica-kardiologinja i voditeljica Koronarne jedinice u KBC-u Split.
Prema posljednjim dostupnim epidemiološkim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj su kardiovaskularne (KV) bolesti, sa udjelom od 42.5 posto u ukupnom mortalitetu (22.020 osoba je umrlo u jednoj godini od KV bolesti!). Kod muškaraca je udio KV bolesti u ukupnom mortalitetu 37 posto, a kod žena 48 posto.
U oba spola, gledajući 10 vodećih pojedinačnih uzroka smrti, hipertenzivna bolest je visoko zastupljena, čak se smatra najzastupljenijom bolesti današnjice. U Hrvatskoj je na 4. mjestu, no ako se pribroje vezani smrtni ishodi, nalazi se na 1. mjestu glavnih rangiranih bolesti, posebno kod žena
.
– Smatra se da Hrvatskoj oko 45 posto odraslog stanovništva ima povećan krvni tlak, 50 posto osoba nezna da ima povišen tlak, dok polovica zna da ima povećan tlak, ali se ne liječi. U međuvremenu, može doći do oštećenja važnih organa – srca, mozga, bubrega, krvnih žila, pa i smrtnog ishoda. Često se radi o multiplim faktorima rizika i bolestima kao što su pušenje, pretilost, nedovoljno kretanje, prekomjerno konzumiranje soli u prehrani, stres, hiperlipidemija, dijabetes, bolesti štitnjače, a dodatni “okidači” mogu biti različiti, uključujući infekcije, preboljeli covid, kaže dr. Glavaš.
Uz to ističe da je hipertenzija posebno važan faktor rizika, uz dijabetes, pušenje, hiperlipidemiju, za razvoj ateroskleroze koja je u podlozi najvažnijih bolesti kao što je srčani i moždani udar, zatajivanje srca i bubrega, bolesti aorte, periferne arterijske bolesti. Pored toga što statistike već godinama ukazuju na to da od kardiovaskularnih bolesti umire svaki drugi građanin Hrvatske, prosječno četvrtina stanovništva ima povećan indeks tjelesne mase, 25-30 posto puši, većina se malo kreće i ima lošije prehrambene navike jer ne jede se dovoljno povrća, voća i ribe, a konzumira se mnogo brze hrane, slatkiša i mesnih proizvoda.
– Često je teško mijenjati loše životne navike, ali svakako bi bilo dobro smanjiti unos soli, povećati kretanje i tjelovježbu, regulirati tjelesnu težinu, prestati pušiti, izbjegavati stresove, a kad se ustanovi hipertenzija, uzimati propisane lijekove uz kontrole.
Smatra se da smanjenje tlaka za 2 mm Hg smanjuje za 7 posto rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti i za 10 posto rizik od moždanog udara.
U informiranju i edukaciji treba sudjelovati šira društvena zajednica: zdravstveni djelatnici, liječnici, medicinske sestre, ljekarnici, nutricionisti, psiholozi, kineziolozi, školstvo, mediji… Potrebni su trajni programi uz podršku nadležnih Ministarstava, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Društva liječnika i medicinskih sestara, Udruge pacijenata – kaže dr. Glavaš.
Dobro dođu sistematski pregledi, povremene preventivna akcije, kao što je Dan upozorenja na problematiku bolesti kao što je hipertenzija, kad se prilikom dana otvorenih vrata građani obično pozivaju da iz mjere tlak, šećer u krvi.
Sve ove aktivnosti i programi imaju za cilj osvještavanje javnosti o problemu hipertenzije i rizicima koje ona nosi, ističe kardiologinja. Naime, kaže ona, na takav način često slučajno otkrijemo povećan krvni tlak koji je najčešće asimptomatski. Rjeđe, pacijenti mogu osjećati glavobolju, nestabilnost hoda, pritisak, zujanje u ušima… No, slične smetnje mogu imati i pacijenti s nižim tlakom, i tegobama od strane drugih sustava npr. kralježnice. Osobe koje cijeli život imaju niži tlak, nerijetko se iznenade kad se, primjerice na sistamatskom pregledu, izmjere više vrijednosti, sa istim tegobama, ili bez simptoma. Uvijek je dobro mjeriti tlak nekoliko puta, posebno u takvim okolnostima, dok se ne donese konačni zaključak.
Što treba učiniti nakon što se postavi dijagnoza hipertenzije?
– Svakako se preporuča uzimati propisane lijekove, nekad i kombinacije 2-3 lijeka. Ukoliko je potrebno, postupno se doze lijekova mogu povećati do maksimalnih. Vrlo su važne kontrole. Ovisno o vrijednostima tlaka i okolnostima, vrsta, doza i kombinacija lijekova se mogu mijenjati. Ponekad pomogne i uzimanje lijekova u više manjih doza tijekom dana. Neki pacijenti, mjere dobar tlak uz lijekove, pa ih prestanu uzimati, misleći da je hipertenzija nestala, no najčešće nije tako, i može se vratiti kao “bumerang”. Preporučljivo je mjeriti i bilježiti tlak i kod kuće, što savjetuje i Europsko društvo za hipertenziju.
Europsko kardiološko društvo i Europsko društvo za hipertenziju svakih nekoliko godina objavljuje Smjernice za dijagnostiku i liječenje hipertenzije, temeljem zadnjih prikupljenih saznanja iz studija i mišljenja eksperata. Posljednje nadopunjeno-prošireno izdanje objavljeno je 2023. godine, kad je potvrđena definicija hipertenzije s vrijednostima tlaka iznad 140/ 90 mmHg (dok Američke Smjernice definiraju hipertenziju s vrijednostima tlaka iznad 130/ 80 mmHg).
Mnogi ljudi griješe prilikom mjerenja tlaka, što je bitno naučiti da se dobiju realne vrijednosti?
– Hipertenzija je najčešće esencijalna, što znači bez određenog vezanog razloga, rijeđe sekundarna kada je povezana s nekim endokrinološkim i nefrološkim bolestima, stenozom renalne aretrije. Stoga su prilikom mjerenja tlaka vrlo važne okolnosti u kojima to radimo. U mirovanju, opuštajućem ambijentu, tlak je normalan 140/ 90 mmHg i niži, a u psihofizičkim naporima može biti normalan do 180/ 90 mmHg.
Na tlak značajno utječe neurovegetativni i hormonski sustav. Ukoliko tlak mjerimo u velikom stresu ili kada postoje jaki bolovi bilo gdje u tijelu. npr. tegobe s kralješnicom, glavobolja i sl., tlak može biti kratkotrajno i viši, a takav tlak ne mora značiti da je pacijent hipertoničar.
Kad riješimo primarni problem i tlak se zna normalizirati. Povremeno osobama u stresu, akutnom ili kroničnom, za obaranje višeg tlaka, pomognu sedativi, koje često imaju kod kuće iz drugih razloga, šetnja, tjelovježba… U dogovoru i s obiteljskim liječnikom, pacijenti kod višeg tlaka dodatno uzmu terapiju koju nekad ne koriste svakodnevno, ili koriste u manjoj dozi, kao što je furosemid, amlodipin, moksonidin…
Inače, u nekim okolnostima nije dobro ni naglo spuštanje tlaka. U liječenju povećanog tlaka, pacijenti nam dodatno mogu pomoći u terapiji, kako mjerenjem tlaka kod kuće, tako i objašnjavanjem okolnosti u kojima se mjeri poremećaj tlaka: doba dana, prehrana, nove dodatne bolesti i lijekovi, kao što je onkološka i biološka terapija, stresovi, neki pacijenti su meteoropati koji imaju specifične tegobe vezane uz promjenu vremenskih prilika.
Mnogo hipertoničara teško postiže normalne vrijednosti krvnog tlaka, a i ne snalaze se oko uzimanja lijekova. Što im savjetujete?
– Točno, čak polovica liječenih ne dosegne poželjne ciljne vrijednosti tlaka. U svim Smjernicama se naglašava da su važni ne samo lijekovi – ACE inhibitori/ angiotenzin receptor blokatori, antagonisti kalcija, beta blokatori, tijazidski diuretici…, već i dijetetske mjere, aktivnost i tjelovježba. Vrlo je važno paralelno liječiti prateće rizične faktore i bolesti, a u izboru lijekova je potrebno paziti na moguće nuspojave i interakcije.
Tako se, primjerice, od ACE ihibitora s vremenom može početi kašljati posebno kad bolesnik ima i kroničnu obstruktivnu bolest pluća – KOPB, a od antagonista kalcija povremeno mogu naticati noge posebno u ljetnim mjesecima. Ljeti tlak i kod hipertoničara zna biti niži budući da se krvne žile šire pod utjecajem vrućine, te u tim okolnostima obično treba smanjiti dozu lijekova za tlak.
