U sklopu korizmene duhovne rehabilitacije i obilaska znamenitih mjesta koje baštinimo stoljećima povezao sam i dvije značajne rijeke jadranskog sliva, Cetinu i Neretvu. Na tragu su bili sakralni i svjetovni kulturno-umjetnički objekti ali i prirodni Božji darovi u podnožju dinarskog gorja i humskih brežuljaka s bistrim vodotocima.
Ramazan je, dakle, iznad svih drugih mjeseci, mjesec čistoće, Božjeg blagoslova, duhovne i fizičke obnove, solidarnosti i mira. S pravom je to što ga željno iščekuju milijuni svake godine
Naš Ljubušak Tihomir Krstičević, koji danas živi u Švicarskoj, objavio je novu pjesmu.
Mnogi se sjećaju molitvica naših starih koji se posebo bile izražajne u Velikom tjednu odnosno u Vazmenom trodnevlju.
Treba kazati da je bager bio fokusiran isključivo na crkvu i nalazište, a da je ovaj vandalizam imao financijski cilj smatraju mnogi arheolozi.
Ova nova dionica dio je europske Camino rute ”Puteva sv. Jakova” koja vodi prema svetištu sv. Jakova u Santiago de Composteli.
Izložba ostaje otvorena do 6. travnja, a posjetitelji je mogu vidjeti u radnom vremenu knjižnice - radnim danom od 7 do 19 sati te subotom od 8 do 12 sati.
U Gradskoj galeriji Ljubuški, do 5. travnja 2024. mogu se pogledati „Prostori savršene plastike”, izložba radova slikara Željka Korena i kiparice Mateje Galić.
Malo je poznato da katolici Hrvati iz Bosne i Hercegovine već gotovo 27 godina imaju sveticu u Katoličkoj crkvi, koju je kanonizirao ni manje ni više nego omiljeni papa Ivan Pavao II. - Jadviga (Hedviga) Anžuvinska je spletom povijesnih događaja postala omiljena na sjeveru Europe
Glazbeni urednik Tomo Matković snimio je tisuće gangaških zapisa po hercegovačkim selima i gangu uveo u Europu, o čemu je snimljen i film
Gradska galerija Ljubuški - JU „Kulturno-športski centar“ Ljubuški pod pokroviteljstvom grada Ljubuškog organizira izložbu Mateje Galić i Željka Korena naziva Prostori savršene plastike. Autori će se publici predstaviti s izložbom koja obuhvaća slike i instalacije, a njeno otvorenje će se upriličiti 15. ožujka u 19 sati u Gradskoj galeriji. Mateja Galić i Željko Koren dvoje su suvremenih bosanskohercegovačkih umjetnika koje veže senzibilitet ka nadrealističkom izražavanju u kojem geometrijske forme i objekti mogu poprimiti različita ili pak potpuno izgubiti značenja. Prostorne instalacije Mateje Galić u sebi nose notu dadaističkog apsurda kroz cjeline koje osim egzistiranja u prostoru nemaju uporabnu funkciju dok Korenove slike s naglašeno konstruiranom realnošću otkrivaju pak lirski, gotovo magični karakter srodnog likovnog izraza. - Mateja Galić rođena je 1986. godine u Mostaru. Magistrirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu 2010. godine u klasi profesora Stjepana Skoke. Izlagala je na većem broju skupnih te je do sada priredila 5 samostalnih izložbi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Autorica je dviju javnih skulptura. Galić živi i stvara u Širokom Brijegu gdje je i zaposlena kao docent na odsjeku kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru. - Željko Koren rođen je 1983 . godine u Mostaru. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu 2007. godine u klasi prof. Antuna Borisa Švaljeka, a dvije godine kasnije završava poslijediplomski studij „Ars Sacra“ pod vodstvom prof. Ante Kajinića. Izlagao je na velikom broju skupnih te je do sada priredio 18 samostalnih izložbi. Radovi mu se nalaze u fundusu Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine, Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača , Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg i Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti u Sarajevu. Bio je voditelj mostarske galerije Rondo u periodu od 2016. do 2018. godine. Osim slikarstvom bavi se i grafičkim dizajnom te je grafički oblikovao veliki broj kataloga za različite umjetničke institucije i organizacije u Bosni i Hercegovini. Živi i radi u Mostaru.
Profesor Glazbene škole Ljubuški, Trebižaćanin Ivan Sušac objavio je svoj prvi singl. Za sve vas koji volite mediteranski pop zvuk ovo je prava poslastica za uho.
Gospodin Ivan Šimić je nakon završetka gimnazije u Grudama krenuo na studij elektrotehnike u Splitu i nakon stjecanja inženjerske diplome vratio se u svoj kraj gdje je ubrzo, nakon kraće profesorske epizode, uplovio u poduzetničke vode.
U Ljubuškom je otvoren Posjetiteljski i arheo centar Gračine, dosad najznačajnija investicija u arheologiju ljubuškog kraja.
Unatoč tome što mu je pobjeda naposljetku izmakla, kao i odlazak na Euroviziju u švedski Malmö, Vinko nema razloga za tugu, ali ni razočarenje, a velika potvrda njegovom radu je i ta što je visok plasman ostvario zahvaljujući bodovima inozemnog žirija