Pred Federacijom BiH su velike reforme u pogledu radnog prava i socijalne zaštite
Kako bi mirovinski sustav bio održiv na duge staze, a mirovine rasle na zadovoljstvo korisnika, potrebno je paralelno raditi na izmjenama nekoliko zakonskih rješenja u području radnog zakonodavstva, ali i fiskalne politike
Mirovinski sustav u Federaciji BiH, uslijed izrazito nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika, iako je temeljni stup socijalne sigurnosti, ozbiljno je opterećen. Brojke govore dovoljno same za sebe: 535 tisuća aktivnih osiguranika, odnosno radnika, te nešto više od 458 tisuća umirovljenika progovara o potrebi snažnijeg reformskog zahvata u sektor radnog zakonodavstva.
Reforme
Cilj – značajno povećati broj zaposlenih, odvojiti aktivne od pasivnih tražitelja posla te stati ukraj sivoj ekonomiji uslijed koje Federacija na godišnjoj razini gubi pola milijarde maraka. Sve ovo dio je šireg paketa reformskih zakona na kojima se trenutačno radi u Federaciji BiH, a osim toga, u proceduru su upućene izmjene Zakona o MIO koje će uvesti povećanja mirovina dva puta godišnje te njihov rast koji će biti uvjetovan rastom plaća (60 posto) te rastom cijena (40 posto), a sve zajedno vodilo bi i vidljivijem povećanju minimalnih mirovina koje trenutačno iznose 599 maraka, a što je, slažu se svi, nedovoljno za dostojanstven život.
No, da bi mirovinski sustav bio održiv na duge staze, a mirovine rasle na zadovoljstvo korisnika, potrebno je paralelno raditi na izmjenama nekoliko zakonskih rješenja u području radnog zakonodavstva, ali i fiskalne politike. Demografija nam pritom na ide na ruku, trend iseljavanja i dalje je prisutan, a broj radno sposobnih je u padu. Uz navedeno, jasno je i kako je udio sive ekonomije i dalje izražen, a to stvara i velike probleme kada govorimo o punjenju proračuna putem uplate doprinosa.
Tijekom nedavne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH ministar rada Adnan Delić upozorio je na zabrinjavajući trend koji karakterizira starenje stanovništva, odlazak radno sposobnog stanovništva i nedovoljan natalitet, otkrivši kako je odnos radnika i umirovljenika trenutačno 1,2:1, što je neodrživo, a kada se tome doda i niska zaposlenost te neformalna siva ekonomija, dolazimo do velikih izazova. Stoga je uputio na strategiju demografskog oporavka koju je Ministarstvo pripremilo, kazavši kako bez strukturnih promjena mirovinski sustavi nemaju demografsku bazu koja bi ih mogla održati u idućih 15 – 20 godina.
Tako u paketu, paralelno s izmjenama zakonskog rješenja o MIO, ide i prijedlog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba kao prvi korak, a koji uvodi jasnu razliku između aktivnih i pasivnih tražitelja posla, vodi točnijim evidencijama i smanjuje fiktivne prijave na evidencije. Sve zajedno pak vodi učinkovitijim aktivnim mjerama politika zapošljavanja. Time se udara i na sivu ekonomiju, a šokantno zvuči procjena da oko 25 posto radno sposobnih radi na crno, dok FBiH godišnje izgubi oko 500 milijuna KM od doprinosa.
– Pošteni radnici i poslodavci iznose na svojim leđima one koji ne žele uplaćivati, a poslije žele ista prava kao i oni koji su uredno uplaćivali doprinose – jasna je poruka ministra.
Novi zakon
Nastavak reformi predstavlja i novo zakonsko rješenje o radu koje će donijeti modernizaciju odnosa iz radno-pravnog statusa i učinkovitiju prijavu te zaštitu radnika, posebno fleksibilnim i atipičnim oblicima zapošljavanja, a time se jača tržište rada te se nastoji osigurati da su radna mjesta poželjna, sigurna i održiva. Podsjećamo, proteklog tjedna potvrđeno je kako je u proceduru upućen prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a koji donosi novi model usklađivanja mirovina koji prati ekonomske pokazatelje te omogućuje redovito polugodišnje usklađivanje, uvođenje više razina najniže mirovine u ovisnosti o duljini ostvarenog radnog staža, kao i pojednostavljenje procedura i preciziranje osnovica za određene naknade iz sustava mirovinskog i invalidskog osiguranja. Zakonski prijedlog zadržava postojeća prava stečena po važećem zakonu, ali stvara i pretpostavku za unaprjeđenje održivosti i pravednosti mirovinskog sustava za buduće generacije. Ovo je prvi korak u velikom procesu socijalnih reformi koje će pratiti i nova zakonska rješenja iz područja radnog prava, a ako sve bude išlo po planu, FBiH bi u idućih nekoliko godina mogla u vidljivoj mjeri zaustaviti negativne trendove te omogućiti značajne promjene na tržištu rada.
