Stiglo je klimatološko proljeće, a za dva tjedna stići će i kalendarsko. Umirovljenici čekaju travanj kad treba stići povećanje mirovina, koje uporno kaskaju za povećanjem troškova pukog preživljavanja.
Većina umirovljenika u Federaciji BiH prima mirovinu od 573 konvertibilne marke. Umirovljenici najviše troše za hranu, koja je najviše poskupjela, pa po bi nekim izračunima umirovljenici za najnužnije preživljavanje trebali imati oko 900 KM mirovine, a s mirovinom od samo 573 konvertibilne marke nalaze se u teškom siromaštvu. Kada je, primjerice, 2021. godine mirovina iznosila oko 430 maraka, za taj iznos moglo se kupiti znatno više prehrambenih proizvoda nego sada za 573 KM. Umjetnost preživljavanja umirovljenika s najnižom ili prosječnom mirovinom je za rubriku “Vjerovali ili ne”. Umirovljenici su pozdravili povećanje minimalne neto plaće na tisuću KM, računajući da se država treba pobrinuti i za povećanje minimalnih mirovina.
Pa se sjetismo razgovora između Amerikanca, Francuza i bh. umirovljenika. Amer reče:
– Ja zaradim 4000 dolara, potrošim 3000 i nije mi jasno gdje mi nestane tisuću dolara.
Javi se Francuz:
– Ja zaradim 4000 eura, potrošim 3000, nemam pojma gdje mi ispari tisuću eura. Umirovljenik iz BiH reče:
– Meni za preživljavanje treba 2000 konvertibilnih maraka, a imam mirovinu od 573 konvertibilne marke. Nemam pojma otkud mi još 1427 maraka!
Umirovljenici u FBiH očekivali su znatan rast mirovina izmjenama i dopunama Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju. Imenovana je radna skupina za izradu tih izmjena i dopuna sa zadatkom razmatranja prijedloga i inicijativa u vezi s ovim zakonom, uključujući i to da se u ovoj godini povećanje radi u skladu s potrošačkom košaricom u Federaciji BiH. Naglašeno je to kako je cilj radne skupine bio razmotriti pristigle zahtjeve i inicijative te izraditi prijedlog tog zakona koji će pronaći najbolja rješenja u skladu s ukupnim socioekonomskim prilikama i mogućnostima Federacije BiH. Umirovljenici su tražili da se, umjesto trenutačnih parametara, 50 posto od rasta bruto domaćeg proizvoda i 50 posto rasta indeksa potrošačkih cijena, uvedu novi parametri, 70 posto prosječne neto plaće u Federaciji BiH i 30 posto potrošačkih cijena. Taj prijedlog je za sada odbijen, što je jako razočaralo predstavnike umirovljenika. Bili su spremi i na omjer 60:40, ali i ni taj prijedlog nije prošao. Postavlja se pitanje hoće li se i ove godine usklađivanje vršiti po ranijoj formuli na temelju pokazatelja o rastu BDP-a te indeksa potrošačkih cijena s rastom mirovina za 4,7 posto. Tako bi najniža mirovina u Federaciji iznosila 602 konvertibilne marke. U Federaciji BiH oko 60 posto umirovljenika prima minimalnu mirovinu pa ih malo može utješiti prelazak “psihološke granice” od 600 KM. Umirovljenike u Federaciji može malo tješiti i činjenica da su pravi bogataši u odnosu na mirovine u RS-u. Najniža mirovina u manjem entitetu u siječnju iznosila je 318 KM, a najavljeno je povećanje za jednoznamenkasti postotak. Umirovljenici u Federaciji smatraju da smanjenje doprinosa na plaće djelatnika ide na štetu mirovinskog fonda.
Sindikat umirovljenika u Federaciji najavio je moguće masovne prosvjede. Na te eventualne prosvjede neće moći stići mnogi umirovljenici koji su primorani raditi kako bi preživjeli. Neki su svojedobno u šali govorili:
– E, da mi je otići u mirovinu pa početi nešto raditi!
Želja im se, eto, ostvarila i potvrdila ona stara: “Sačuvaj me, Bože, ispunjenja želja!” Kad su mirovine u BiH u pitanju, postoje brojni apsurdi, a jedan od njih izrekao je radnik kad su ga pitali kako je kod njega doma. Odgovorio im je:
– Ja radim, a ne primam plaću, žena mi ne radi, a prima plaću. Sin mi je, inače, u mirovini!
Želja svakog umirovljenika je imati dulji mirovinski nego radni staž. U RS-u najavljuju da radni vijek traje do 67 godina života, dok u Francuskoj, primjerice, radni narod traži da se u mirovinu ide sa 63 godine života. Iznenada je stigla vijest kako bi minimalna mirovina u FBiH mogla iznositi 850 KM! Naime, radna skupina pri Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike analizira prijedloge udruga umirovljenika, a rok za finalizaciju je kraj ovog mjeseca. Ako bi se zahtjevi umirovljeničkih udruga usvojili, minimalna mirovina “skočila” bi na 850 KM. Prijedlozi izmjena Zakona trebaju biti upućeni u parlamentarnu proceduru. Umirovljenici se nadaju da ova vijest nije preuranjena prvotravanjska šala i ne šale se s najavljenim prosvjedima ako u travnju povećanje minimalne mirovine bude samo 4,7 posto. Umirovljenici se inače znaju gorko šaliti na svoj račun jer se uz humor lakše preživljava. Pa rekoše da su vlasti uhitile umirovljenika kod kojeg su na kraju mjeseca pronašle 100 KM! Skovali su i jedan utješni vic:
– Tko su najpoželjniji muškarci za brak? – Umirovljenici!
– Zašto baš umirovljenici?
– Imaju kakva-takva redovita primanja, imaju riješen stambeni problem i imaju jako puno vremena!
Nažalost, kod umirovljenika (kod onih koji ne rade) vrijeme nije novac. Da je vrijeme novac, umirovljenici naši bili bi najveći bogataši! Dok su radili, nisu imali vremena pa se sjetismo jednog razgovora (ne) ugodnog. Jedan je prijatelj nazvao drugog: – Hajde na kavu.
– Nemam vremena.
– Onda mi posudi 200 maraka.
– Nemam.
– Kako to? Jedno bi trebao imati!
Umirovljenici se znaju gorko šaliti na svoj račun jer se uz humor lakše preživljava. Pa rekoše da su vlasti uhitile umirovljenika kod kojeg su na kraju mjeseca pronašle sto konvertibilnih maraka. Skovali su i jedan utješni vic: – Tko su najpoželjniji muškarci za brak? – Umirovljenici!
– Zašto baš umirovljenici? – Imaju kakva-takva redovita primanja, imaju riješen stambeni problem i imaju jako puno vremena!
