Dobna granica za majčinstvo u Bosni i Hercegovini kontinuirano raste, pokazuju najnoviji podaci iz publikacije “Demografija 2024.” koju je izradila Agencija za statistiku BiH. U posljednja tri desetljeća zabilježen je značajan pad broja maloljetnih i vrlo mladih rodilja, dok istodobno raste udio žena koje se na trudnoću odlučuju nakon četrdesete godine života.
Tako je 1996. godine čak 8,1 % rodilja bilo u dobi od 15 do 19 godina, dok je taj udio prošle godine pao na svega 2,4 %. Paralelno s tim, porastao je broj žena koje postaju majke u kasnijoj dobi. U skupini od 40 do 44 godine udio rodilja se povećao s 1,6 % (1996.) na 3,4 % (2024.), dok je zabilježen i blag porast među ženama u dobi od 45 do 49 godina.
Rani dvadeseti sve manje česti za ulazak u majčinstvo
Iako se rane dvadesete godine smatraju biološki najpovoljnijim periodom za trudnoću, upravo u toj dobnoj skupini bilježi se jedan od najvećih padova. U razdoblju od 1996. do 2024. broj žena koje rađaju u dobi od 20 do 24 godine gotovo se prepolovio – s 29,6 % na 15,5 %.
Stručnjaci kao glavne razloge ove promjene navode dulje obrazovanje, kasnije stupanje u bračnu zajednicu te želju za financijskom stabilnošću prije proširenja obitelji.
Najčešća dob za rađanje danas: od 25 do 34 godine
Prema podacima za 2024. godinu, žene u BiH najčešće postaju majke u dobi između 25 i 29 godina te 30 i 34 godine. Prošle godine:
-
34,2 % rodilja bilo je u dobi od 25 do 29 godina,
-
28,1 % u dobi od 30 do 34 godine.
Za usporedbu, 1996. godine udio rodilja u tim skupinama iznosio je 29,5 % odnosno 19,9 %, što jasno pokazuje trend pomicanja majčinstva na kasnije razdoblje života.
Trend kasnijeg majčinstva potvrđuje i podatak da je u skupini žena od 35 do 39 godina udio rodilja porastao s 9,3 % (1996.) na 15,9 % (2024.).
Majčinstvo u vrlo kasnoj dobi – sve češća pojava
U 2024. godini zabilježeno je i nekoliko slučajeva majčinstva u iznimno kasnoj životnoj dobi:
-
4 prvorotkinje starije od 50 godina,
-
6 prvorotkinja u dobi od 48 i 49 godina,
-
2 prvorotkinje stare 47 godina,
-
8 prvorotkinja u dobi od 45 i 46 godina.
Istodobno, u BiH je prošle godine svoje prvo dijete rodila i jedna djevojčica od 14 godina, dok je među prvorotkinjama registrirano i 10 petnaestogodišnjakinja.
Medicinska perspektiva: najbolje godine za trudnoću
Iako trudnoća nije samo biološko, nego i emocionalno i društveno pitanje, liječnici upozoravaju na jasne biološke granice. Prema stručnim smjernicama, žena ima najveće izglede za prirodno začeće između 20. i 29. godine života, kada je plodnost na vrhuncu.
Nakon 30. godine plodnost postupno opada, a nakon 35. godine pad je znatno brži. Prema Američkom koledžu opstetričara i ginekologa (ACOG), nakon 35. godine vjerojatnost začeća prirodnim putem pada na oko 10 %, dok istodobno raste rizik od komplikacija poput gestacijskog dijabetesa, hipertenzije ili kromosomskih abnormalnosti kod djeteta.
