– Mene je strah ići u dućan jer se šokiram svaki put kad vidim koliko cijene rastu. Neki su proizvodi postali skuplji i za 50 posto! – ovo je jedna od najčešćih rečenica koje čujemo posljednjih godina na kavama, u trgovinama, autobusu…
Inflacija i uvođenje eura učinili su svoje, građani gledaju svaki cent i pokušavaju uštedjeti na sve moguće načine, a u tome bi im trebala pomoći nova mobilna aplikacija. Kreirao ju je Josip Muller, bivši menadžer u velikim internacionalnim kompanijima kao što su Coca-Cola, P&G i Johnson&Johnson. Danas je poduzetnik koji već ima iskustvo uspješnog lansiranja aplikacija.
Ova najnovija aplikacija zove se 360 PROMO, izišla je 1. veljače i rezultat je Josipova dugogodišnjeg rada na projektu izrade sveobuhvatne aplikacije za uštede i pomoć pri kupnji. Potrošači će pomoću nje moći preuzeti kontrolu nad troškovima i jednostavno pronaći najpovoljnije akcijske ponude na tržištu. Uz to će, primjerice, i brzo pronaći trgovine u svojoj blizini koje rade nedjeljom.
Hrvatima je sve teže preživjeti od prvog do prvog u mjesecu s raspoloživim kućnim budžetima. Kako im vaša aplikacija može pomoći u tome?
– Korisnici mogu u aplikaciji pretraživati aktualne akcijske ponude na tržištu, i to po proizvodima koje žele kupiti. Na raspolaganju im je više od pet tisuća najatraktivnijih pojedinačnih akcijskih ponuda od desetak vodećih maloprodajnih lanaca robe široke potrošnje koji čine oko 40 posto kućnih budžeta građana. Također mogu pregledavati ponude iz više od 100 maloprodajnih akcijskih kataloga i pretraživati više od 300 atraktivnih aktualnih ponuda po trgovačkim centrima, specijaliziranim trgovinama i slično.
RIJETKI NE KUPUJU NA AKCIJAMA
Koliko se može uštedjeti mjesečno?
– Prije nego što vam odgovorim na pitanje, prvo bih kazao da do 40 posto plaće hrvatskih građana odlazi na troškove nabavljanja robe široke potrošnje. Prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi oko 1200 eura, a u hrvatskom kućanstvu u prosjeku imamo dvije plaće. Uz te činjenice i realnu pretpostavku da aplikacijom možete ostvariti prosječnu uštedu od 20 posto na kupnji akcijskih proizvoda, jednostavnom matematikom dolazimo do vrlo realne procjene da prosječna obitelj korištenjem ove aplikacije može uštedjeti oko 200 eura mjesečno.
S obzirom na to da je opće poznato da su žene te koje najviše kupuju u kućanstvu, pretpostavljam da će one aplikaciju koristiti više od muškaraca?
– Prema nekim istraživanjima, žene su odgovorne za oko 70 posto ukupnih kupnji u maloprodaji, tako da se pretpostavlja da će je one nešto više koristiti. Ali vrlo je moguće da će one i kreirati svoj personalizirani letak od odabranih promocija i tražiti od muža da obavi kupnju na temelju takvih preciznih, jasnih i jednostavnih uputa. Tako, primjerice, moja žena meni šalje jasne upute i zadatke što trebam kupiti u trgovini petkom poslije posla (smijeh).
Koji su vaši savjeti za preživljavanje inflacije?
– Mislim da danas razlike u kupovanju istih proizvoda kod različitih trgovaca mogu biti izuzetno velike. Stoga, nažalost, vrlo rijetki građani imaju luksuz da kupuju ne pazeći na cijene pojedinih proizvoda. Osobno sam više puta doživio neugodna iskustva kad nisam pazio pri kupnji jer trgovci ponekad znaju postaviti cijene artikala, koji nisu na akciji, poprilično visoko. Također, akcije kod nekih trgovaca isto tako mogu biti ne baš toliko atraktivne, pogotovo ako ih usporedimo s akcijskim ili čak ponekad i redovnim cijenama kod drugih trgovaca.
Naravno, ponekad nam se ne isplati voziti do nekog trgovca samo zbog malo jeftinije akcijske ponude zbog ograničenog vremena ili troška benzina, ali bitno je da imamo mogućnost izbora i da to sami možemo procijeniti. Savjet potrošačima bio bi da ulože neko vrijeme i trud kako bi na aplikaciji pronašli najpovoljnije opcije za svoje velike tjedne kupnje jer se pri tome zaista da poprilično uštedjeti i odlično je rješenje upravo za tu svrhu. Kao što sam već spomenuo, smatram da je vrlo realno postići mjesečnu uštedu od 200 eura po kućanstvu.
Koliko je inflacija, koja traje već treću godinu, promijenila živote Hrvata?
– Rekao bih poprilično. Kad bismo prije tri-četiri godine sa 100 kuna ušli u trgovinu robe široke potrošnje, nakon kupnje izišli bismo s punim vrećicama. Danas vjerojatno niti s 30 eura ne izlazite s toliko robe iz trgovine. Zbog toga se znatno smanjio broj ljudi koji ne gledaju na cijene pri kupnji i ne love popuste po promocijama. To mogu potvrditi iz osobnog primjera, kao i iz primjera šireg kruga mojih prijatelja i poznanika. Zapravo, svi koje znam pažljivo gledaju cijene prije kupnje, bez obzira na imovinsko stanje, što prije nije bio slučaj. Vjerujem da je inflacija natjerala sve nas da više pazimo kako trošimo svoj novac i da tražimo načine kako ga pametnije i efikasnije potrošiti.
DESTINACIJSKI PROIZVODI
Što biste rekli, koji je proizvod Hrvatima gotovo uvijek na popisu za kupnju?
– To su proizvodi koje stalno ili često kupujemo, pa se i manji popusti na njima brzo akumuliraju, te oni koji su skuplji i na većim popustima. Prehrambeni proizvodi, primjerice, spadaju u prvu grupu. Kod njih ćete rijetko naći popuste veće od 30 posto, osim ako su blizu isteka roka, ali njih svakodnevno trošimo u velikim količinama. Dok neke neprehrambene proizvode, poput deterdženata i kozmetike, možemo često naći na popustima i do 50 posto, što za proizvode koji često znaju koštati između 10 i 30 eura može biti vrlo značajna ušteda.
Jesu li to ujedno i proizvodi koji se najviše pretražuju u vašoj aplikaciji?
– Pretražuju se najviše destinacijski proizvodi, odosnno oni zbog kojih su korisnici spremni izabrati svoje sljedeće mjesto kupnje. A koji su to proizvodi, ovisi o samim korisnicima. Primijetili smo da muškarci često traže gdje mogu naći svoje omiljeno pivo na promociji, a žene pak traže hranu, deterdžente i kozmetiku, svaka u skladu sa svojim navikama i kupovnim mogućnostima. Dobro je to što sa 360 PROMO svatko može jednostavno naći upravo ono što ga zanima po povoljnoj promotivnoj cijeni, umjesto da je bombardiran brojnim promotivnim porukama koje ga u 99 posto slučajeva uopće ne zanimaju.
Nakon primjene novog Zakona o radnom vremenu nedjeljom, građani su dosta zbunjeni u vezi s tim koje trgovine rade nedjeljom, međutim, i tome ste doskočili?
– Upravo je to razlog zašto smo odlučili ponuditi ovu funkcionalnost. Naime, korisnici mogu na mapi, u okviru radijusa interesa koji sami zadaju, vidjeti koje sve trgovine rade u nedjelju ili na praznik. To je, koliko vidim po poznanicima, ali i na društvenim mrežama i u nekim medijima, trenutno goruća tema i veliki problem koji ljudi imaju jer ne žele “poljubiti vrata” kad hitno trebaju nešto nabaviti u nedjelju. Moj tim svaki tjedan puni podatke o radnim vremenima nedjeljom za sve značajnije trgovine i trgovačke centre u Hrvatskoj. I siguran sam da će to ljudima značajno pojednostaviti život.
Jesu li u aplikaciji vidljivi svi trgovački lanci u Hrvatskoj?
– Da, praktički svi su tu. Ne u svim modulima i neće svaki biti zastupljen jednako, ali svi su na neki način reprezentirani. Bitno je da se tjedne, vikend i druge akcije mogu pretraživati po proizvodu na top-deset trgovačkih lanaca robe široke potrošnje, koji reprezentiraju oko 90 posto tržišta maloprodaje robe široke potrošnje u Hrvatskoj. Tako da je ponuda tu i više nego reprezentativna.
KUPCI SU FRUSTRIRANI
Kako ste se uopće odlučili na razvoj takve aplikacije i što njom zapravo želite postići?
– Pa mislim da su današnji kupci poprilično frustrirani zbog više razloga. Kao doktor ekonomskih znanosti znam da statistika inflacije kaže da je kumulativna godišnja inflacija u tih nekoliko godina bila nekih 30 posto, ali kao kupac i potrošač znam da je stvarnost ipak drukčija. Tako da sam htio našim ljudima ponuditi najbolje moguće rješenje za uštede, a uz to im i pomoći da lakše i jednostavnije obave svoje redovite kupnje.
Što je sa starijim osobama i umirovljenicima koji nisu “na ti” s tehnologijom?
– Svatko tko koristi društvene mreže na mobitelu vrlo jednostavno može koristiti i ovu aplikaciju. Postoji mogućnost izbora velikog fonta za korisnike koji slabije vide, što je posebno pogodno za starije građane.
Doktorirali ste ekonomiju, a iza vas je dvadeset godina uspješne menadžerske karijere u velikim internacionalnim korporacijama. Sada već neko vrijeme radite kao poduzetnik. Koje su sve razlike između menadžerske i poduzetničke karijere?
– Diplomirao sam na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i potom magistrirao i doktorirao na ekonomiji. Dugogodišnji rad na menadžerskim funkcijama u respektabilnim međunarodnim tvrtkama u industriji robe široke potrošnje naučio me je kako funkcionira maloprodaja i kako kupci donose svoje odluke o kupnji. Ključna je razlika između moje trenutne poduzetničke uloge i onih prijašnjih menadžerskih ta da svoj rad sada mogu u potpunosti usmjeriti na područje gdje smatram da ću biti najkorisniji. Jer napraviti proizvod ili uslugu koja je korisna širokom broju ljudi san je svakog dobrog poduzetnika!
