Doživio je 104 godine i ovo je njegov savjet za dug život: Ovo povrće jedite svaki dan, nema bolje hrane na zemlji

U svijetu koji juri prema naprijed, sve je manje onih koji se zaustave, oslušnu prirodu i pronađu istinski mir. Iako ljudi danas žive dulje nego ikada prije, rijetki dožive više od sto godina. Među onima kojima je to pošlo za rukom bio je Andrej Voron, ukrajinski mudrac koji je do kraja života živio u zabačenom selu u Karpatskim brdima. Njegova filozofija života – jednostavna, ali duboko mudra – može poslužiti svima nama kao inspiracija i vodič za zdraviji, sretniji i ispunjeniji život.

Njegove misli i savjete zapisao je ukrajinski pisac Myroslav Dochynets, a kasnije su pretočeni u knjigu koja nudi dragocjene uvide u njegov način života. Voron nije samo govorio o dugovječnosti u fizičkom smislu, već je naglašavao i važnost duhovnog zdravlja, prirodnog ritma života i unutarnjeg zadovoljstva.

Kako postići dug i zdrav život?

Voronovi savjeti temelje se na jednostavnim principima – povezanosti s prirodom, zdravoj prehrani, fizičkoj aktivnosti, unutarnjem miru i ljubavi prema životu. Njegova filozofija može poslužiti svima onima koji traže ravnotežu u modernom svijetu.

1. Priroda je najveći učitelj

Voron je vjerovao da čovjek može pronaći odgovore na sva svoja pitanja promatrajući prirodu. „Posvetite pažnju travi, šumama, pticama, životinjama, nebu. U njima ćete prepoznati i sebe“, govorio je. Hodanje bosonogi po zemlji, provođenje vremena uz vodu i svjesno promatranje svijeta oko sebe može donijeti unutarnji mir i obnoviti energiju.

2. Pravilna prehrana – ključ dugovječnosti

Voronova prehrana bila je jednostavna, ali bogata hranjivim tvarima. Povrće, orašasti plodovi i bobičasto voće bili su temelj njegove ishrane. „Povrće bogato sunčevom energijom, poput bundeve, mrkve, rajčice i paprike, trebalo bi svakodnevno biti na vašem stolu“, savjetovao je. Izbjegavao je meso jer je vjerovao da nosi energiju patnje.

Još jedan važan princip bila je umjerenost u jelu. „Jedite manje, ali češće. Nikada se ne prejedajte. Gladna životinja je brža i spretnija od pretilog čovjeka“, govorio je. Također je zagovarao post jednom tjedno, vjerujući da tijelu donosi regeneraciju i dugovječnost.

3. Tjelesna aktivnost i odmor u skladu s ritmom prirode

Voron je vjerovao u važnost kretanja. „Više hodajte. Kamen koji se kotrlja ne prekriva mahovina“, govorio je, ističući kako je svakodnevna šetnja ključna za fizičko i mentalno zdravlje. Također je preporučivao kratki odmor u podne, ali je izbjegavao spavanje nakon jela.

4. Duhovni mir i unutarnja sreća

Voronova filozofija nije se odnosila samo na tijelo, već i na duh. „Budite ljubazni i pažljivi prema ljudima. Svaka osoba, bez obzira na to koliko bila prazna, može vas nečemu naučiti“, govorio je.

Savjetovao je ljudima da ne brinu o tuđem mišljenju, da oproste drugima i ne upuštaju se u bespotrebne rasprave. „Ne učite ljude kako da žive. Samo savjetujte kad vas pitaju“, bio je jedan od njegovih principa.

Ljubav je, prema Voronu, ključ svega. „Ljubav ispunjava srce i uklanja strah. S ljubavlju, strah nestaje“, govorio je, ističući kako je radost temelj sretnog života.

Zašto su njegovi savjeti važni danas?

U svijetu u kojem dominiraju stres, ubrzani način života i nezdrave navike, savjeti Andreja Vorona dolaze kao podsjetnik na ono što je uistinu važno. Njegova filozofija pokazuje da dugovječnost ne dolazi samo od zdrave prehrane i vježbanja, već i od unutarnjeg sklada, povezanosti s prirodom i sposobnosti da se radujemo malim stvarima.

Možda ne možemo svi živjeti u planinama kao on, ali možemo usvojiti njegove mudre savjete i prilagoditi ih svom životu. Jer, kako je sam Voron rekao – slijedite svoje srce, a ne riječi drugih.

Tko zna, možda uz njegove principe i mi proslavimo svoj stoti rođendan…

1. Naučite vidjeti sav život oko sebe i uživati u svemu – u travi, šumi, pticama, životinjama, zemlji, nebu. Pogledajte u njih dobrim očima i čistim srcem, i otkrit ćete znanje koje ne možete pronaći u knjigama. U njima ćete vidjeti i sebe.
2. Neka vam postane navika stajati bosih nogu na zemlji nekoliko minuta. Uzemljite se. Dajte svom tijelu zemlju dok vas ona ne pozove.
3. Što češće boravite uz vodu. Uklonit će umor i razbistriti misli.
4. Pijte čistu vodu kad god možete, bez čekanja da budete zapravo žedni. Ovo je važan lijek.
5. Svaki dan na vašem stolu trebalo bi biti povrće. Povrće koje je toplo i puno sunca. Na prvom mjestu – cikla, nema bolje hrane na zemlji. Zatim – grah, bundeva, bobičasto voće, mrkva, rajčica, paprika, špinat, salata, jabuke, grožđe, šljive.
6. Meso je bolje ne jesti. Ono nosi tuđu bol. Mi nismo predatori.
7. Najbolje je jesti šaku hrane po obroku, ali više puta dnevno. Da bih jeo manje, pijem puno vode i kompota, jedem sirovo povrće. Od četvrtka navečer do petka navečer ne jedem ništa, pijem vodu.
8. Post je najveća blagodat. Ništa me ne jača i ne pomlađuje kao post. Kosti postaju lagane poput ptica, a srce veselo, kao u mladića. Sa svakim postom postajem mlađi za nekoliko godina.
9. Dobro je usred dana odmoriti pola sata da krv osvježi glavu i lice. Loše je spavati nakon jela, jer tada krv postaje gusta i mast se taloži na krvnim žilama.
10. Manje sjedite, ali dovoljno spavajte.
11. Ne zaboravite orašaste plodove. Orašasti plodovi su poput našeg mozga. Imaju snagu za mozak. Dobro je dnevno konzumirati žličicu orašastih ulja.
12. Budite ljubazni i pažljivi prema ljudima. Od svakog od njih, čak i praznih, možete nešto naučiti.
13. Ono što vam je suđeno, bit će vam dano. Naučite strpljivo čekati. Ono što nije vaše, ne treba čekati. Neka vam duša bude pomirena s tim.
14. Kada vam duša pati, morate puno hodati. Polje, šuma, uz vodu… Voda će nositi vašu tugu. Ali zapamtite: najbolji lijek za tijelo i dušu je post, molitva i fizički rad.
15. Više se krećite. Na kamenu koji se kotrlja, mahovina ne raste. Bube ostaju na tlu. Ne bježite od njih, ali im nemojte dopustiti da vladaju vama. Nikada se nemojte bojati započeti novi posao – obnovit ćete se.
16. Nikada nisam bio u sanatoriju, niti sam ležao nedjeljom. Živci se odmaraju kada ruke rade.
17. Ne pokušavajte iz svega profitirati, već nastojte biti korisni. Vinova loza koja ne rađa brzo će se osušiti.
18. Ne budite ptica rugalica, budite radosni i zabavni.
19. Nemojte se prejedati! Gladna zvijer je lukavija i okretna od dobro uhranjenog čovjeka.
20. Nakon večere šetam po vrtu pola sata.
21. Kako ne biste morali voditi dijete u bolnicu i kod liječnika, prepustite ga Prirodi. Od malih nogu učite ga hodati bosog po zemlji. Neka ga opeče kopriva, ubode mrav, neka se okupa u hladnoj vodi – očvrsnut će. Njegovo tijelo i duh bit će jači.
22. Kad osjetite da vam se tijelo brzo umara, da vas sve ljuti, jedite puno mrkve. Ona obnavlja snagu.
23. Kad dođe sezona bobičastog voća, možete sebi uskratiti bilo koju hranu, ali ne i bobičasto voće. Pojedite šalicu svaki dan. Ako su zvijezde oči neba, bobice su oči zemlje. Zasitit će vas snagom i zdravljem.
24. Odvojite vrijeme da šutite, da budete mirni, da razgovarate sami sa sobom.
25. Neka vam srce kaže što je dobro, a što loše, a ne ljudska riječ.
26. Ne brinite tko misli i govori o vama. Budite sami sebi sudac u čistoći i dostojanstvu.
27. Ne ljutite se na ljude. Nemojte ih osuđivati. Svaka osoba kojoj oprostite povećat će vašu ljubav prema sebi.
28. Ako vam je srce ispunjeno ljubavlju, nema mjesta strahu.
29. Nemojte se natjecati s nikim. Svakom svoje.
30. Nemojte se svađati. Svaki čovjek ima svoju istinu i nosi svoje nezadovoljstvo.
31. Ne učite ljude kako da žive, što da rade. Nikad ne podučavam, samo savjetujem kada me pitaju za mišljenje.
32. Ne smatrajte se najpametnijim i najpristojnijim, boljim od drugih.