Uz početak školske godine trganje, što je tradicijski naziv za berbu grožđa u zapadnoj Hercegovini, rujanske su teme. Vizualni je dojam da mnogi neće imati što brati i da je berba nešto kasnije počela. Kako ne bismo nagađali uputili smo se u „Vinariju Čitluk“ d. d., najstariju i najveću u BiH, na razgovor s njezinim glavnim enologom dr sc. Tihomirom Prusinom. Idući prema Čitluku uz put na lokalitetu Dubrave s obje stane prometnice, zapazili smo vinograde s obilnim urodom crnog grožđa što odudara od općih projekcija o lošoj godini. Na opasku da je viđeno za čestitati, dr. Prusina je kazao:
„Za to su zaslužne moje kolege, inženjeri. Loza je zdrava prinos je jako dobar, išli smo uzimati uzorke, to su već uzorci da može dati 12,8 – 13,5 volumnih postotaka alkohola, ali još čekamo da dobijemo ‘špicu’, jer šteta je propustiti ovako zdravo i zrelo grožđe da ide u nižu kategoriju“, konstatira dr. Prusina, pa nastavlja:
„Berba je ove godine kasnila desetak dana, a na pojedinim lokalitetima i petnaest. Najprije beremo žilavku u Kamenim vinogradima i chardone za pjenušac. Pitate me kakva je ovogodišnja berba? Kad se vratimo godinu dana unatrag, onda se lanjska berba smatra jednom od boljih berbi u zadnja tri desetljeća. I je takva bila. I onda su se ljudi pomalo opustili. Lanjska godina je često kažem – bila godina za lijenčine, neki su tretirali lozu, dva puta, neki tri puta, u istinu nije trebalo više ni tretirati. Neki nisu nikako samo su orezali lozu, ušli u vinograd i opet su nešto ubrali. Onda opuštenost ljudi – bit će i ova godina takva, na žalost tri godine su dobre bile, a ova godina se u ove tri desetljeća javila takva kakva je, godina peronospore ili plamenjače kako mi ovdje kažemo, koja je desetkovala vinograde u Brotnju i šire u Hercegovini. Uroda će biti manje pedeset posto! Na žalost, dobar dio Čitlučkog polja, Čerinskog polja i Hamzićkog polja, gdje su vinogradi u polju, gdje je obilnija kiša bila iz dana u dan, tu su vinogradi ostali bez uroda. Još k tome u pojedinim dijelovima je bila i tuča“, konstatira dr. Prusina, pa naglašava:
„Međutim, tko je na vrijeme ušao u vinograde taj je uspio spasiti grožđe. Ovih dana čujem priče – ne valjaju sredstva, nisu dobra sredstva, nije im dobar rok itd. S jednog te istog mjesta, kupovana su sredstva, primjerice, znam određene ljude u nekih se sačuvalo u nekih nije. Zašto? Ako iz dana u dan, pet, šest, sedam dana pada kiša, sredstvo koje ste aplicirali na vinovu lozu ne može ga biljka upiti, ne može se osušiti i ne može djelovati. Onaj tko je bio uporan taj je spasio. Naime, na ovim organskim sistemicima tako da kažem, piše razmak tretiranja 10 – 14 dana. Je kad su normalni uvjeti, međutim ako su uvjeti takvi da iz dana u dan, po deset dana u pojedinim dijelovima Brotnja i Hercegovine je padala kiša, onda treba dići kapu onima koji su zaštiti vinograde. Bili su uporni. Znam ljude išli su u čizmama s leđnim mašinama, čak i bosi, toliko su upadale noge, ali su uspjeli spasiti vinograde. Jedna mukotrpna i teška godina. Ono što moram napomenuti, oni koji su uspjeli sačuvati grožđe, a to su manje-više svi ozbiljniji vinogradari i vinari koji finaliziraju vino i imaju svoje podrume, to su uspjeli jer su slušali struku! E, ove je godine je struka došla na tapetu, tako da kažem. Pazite ona izreka kaže – I ćoravoj kokoši potrefi zrno. Jedne godine se opusti, pa dobro bilo. Ne treba mi struka, znam, nitko meni ne treba, ja ću raditi ono što sam i radio. I ove godine je radio što je lani radio, a ono što je lani radio, nije primjenjivo na ovu godinu. Znači, struka, struka i samo struka“, potencira dr. Prusina, koji naglašava da će urod u vinogradima čitlučke vinarije biti na razini prošlogodišnjeg.
Vinogradari se žale, da ‘plamenjača’ ove godine ne popušta, bila je na početku, ali ima je i na kraju sezone?
To mi zovemo kasna peronospora. Čim počinje ‘šaranje’ vinove loze, odnosno kad grožđe počinje zreti, tada ga ne napada peronospora, ali mlade listove na vrhu, mladice i zaperke ona napada. Tijekom osmog mjeseca je bilo kiše, tako da peronospora još napada, malo je ružno vidjeti oboljele vrhove loze, ali neće pričiniti štetu za ovogodišnji urod, odnosno neće se proširiti na grožđe.
Nakon svega što ste rekli, očito je da grožđe mora biti skuplje nego ranijih godina?
Tržišnu cijenu teško je odrediti. Imamo niz upita prodajete li grožđe, posebice je potražnja za bijelim grožđem, daleko je veća nego za crnim, možda tri prema jedan. Neki su izvjesili cijenu 2 KM, neki govore da su već našli mušterije za 2 KM, neki čak s pojedinih položaja kažu, mogle bi i 2,5 KM, ali ako želite sačuvati kupce grožđa mislim da je 2 KM realna cijena na ovu godinu.
Na kraju ove vinogradarsko-vinarske priče možemo primijetiti da će plamenjača nakon četrdesetak godina podići cijenu grožđa u Hercegovini s 1,0 do 1,5 KM na očito je 2,0 KM. Prisjećamo se grožđe se 1985. godine, tržilo za 1,0 KM kilogram, a i prošlih godina se moglo kupiti po toj cijeni, čemu je svakako kumovao i uvoz, međutim ove godine sigurno neće.
