U BiH više od 1.000 djece odrasta bez roditeljskog staranja. Po punoljetnosti mnogi ostaju bez ikakve podrške i sigurnosti, suočeni s brutalnom stvarnošću samostalnog života.
U Bosni i Hercegovini, prema nepotpunim podacima, više od tisuću djece trenutno odrasta bez roditeljskog staranja, u institucijama socijalne zaštite. Samo u Federaciji BiH i Brčko Distriktu nalazi se oko 900 djece koja su uključena u neki od oblika javne brige. Svake godine njih pedesetak napušta taj sustav – najčešće nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja – i tada počinje borba za samostalan život.
Za većinu njih taj prijelaz ne znači novu životnu priliku, nego suočavanje s nizom egzistencijalnih problema za koje ih sustav nije pripremio.
– Često su se događali slučajevi da mladi s 18 godina ostanu bez ikakve podrške, pa čak i da završe na ulici – ističe Saud Haljković iz Mostara, koji već 18 godina živi u Dječjem domu.
Haljković je student treće godine Univerziteta „Džemal Bijedić“ i uz studij i radi, no kako kaže, neizvjesnost ga ne napušta.
– Iako se za pomoć nude mnogi ljudi, ti si, zapravo, sam. Nemaš roditelje, nemaš neki vjetar u leđa. Dođeš u situaciju kada imaš milijun upitnika iznad glave – što sada, kamo, kako? – iskreno priznaje.
Bez sustavne zaštite
Bosna i Hercegovina još uvijek nema jedinstven zakon koji bi regulirao brigu o djeci bez roditeljskog staranja nakon izlaska iz institucija. Kantonalne mjere koje postoje često su nedostatne ili neprilagođene stvarnim potrebama mladih.
Kako bi se to promijenilo, organizacija CRS je u suradnji s nadležnim institucijama razvila sveobuhvatan program koji uključuje četiri ključna područja: pripremu za izlazak, stambenu podršku, zapošljavanje i kontinuiranu pomoć. Do sada je samo Unsko-sanski kanton ovaj prijedlog uputio u skupštinsku proceduru.
– Riječ je o programu koji nudi sustavno, a ne ad hoc rješenje. Na njemu smo radili godinama – pojasnila je Dženana Mekić iz CRS-a.
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji je 2023. bilo registrirano 95 djece i mladih u različitim oblicima institucionalne skrbi, a ove godine samo dvoje se priprema za izlazak iz sustava.
Nova zakonska rješenja na razini HNK, prema riječima Alme Kozo, pomoćnice ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite, oslanjaju se na prijedlog CRS-a i predstavljaju prvi korak ka sustavnijem pristupu.
Poziv na odgovornost
Saud Haljković, koji je kroz udruženje mladih „Juventus“ sudjelovao u izradi prijedloga mjera, ističe kako je ključno da institucije napokon prepoznaju realne potrebe ovih mladih ljudi.
– Cijeli proces mora se podići na višu razinu. Potrebna je stvarna politička volja i konkretno djelovanje kako bi se mladima bez roditeljskog staranja osigurao dostojanstven početak samostalnog života – poručuje Haljković.
