Početak 2026. godine donosi brojne promjene koje će obuhvatiti sve segmente svakodnevnog života, a posebno kada govorimo o životnom standardu stanovnika BiH, od prelaska granice pa do promjene u sustavu mirovinskog osiguranja
Pomalo u tradicionalnom tonu, početak godine donosi nekoliko promjena značajnih za svakodnevni život građana, a kada govorimo o BiH, one pokrivaju prilično širok dijapazon tema, od prelaska granice, preko visine osobnih primanja pa do promjene u sustavu mirovinskog osiguranja.
S obzirom na to da smo u vremenu koje karakterizira povećana frekvencija, a osobito uslijed činjenice da značajan broj žitelja Bosne i Hercegovine na privremenom radu u zemljama Europske unije dolazi u domovinu za blagdane i praznike, valja navesti kako ih očekuju određene promjene na granici s Europskom unijom. Iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske potvrdili su kako će se sustav EES, kao i do sada, primjenjivati postupno, to jest vrijeme aktivne primjene sustava povećavat će se svakog mjeseca za minimalno dodatna dva sata, sve do potpune primjene.
FBiH kreće u do sada najopsežniju reformu koja treba smanjiti “sivu ekonomiju” te omogućiti značajnije smanjenje fiskalnog opterećenja rada
– Potpuna primjena sustava ulaska/izlaska, kojom će se u cijelosti napustiti otiskivanja štambilja, predviđena je za travanj 2026. godine – najavili su iz MUP-a. Podsjećamo, od listopada je u postupnoj primjeni novi europski sustav ulaska/izlaska (EES), a koji od stanovnika BiH koji nemaju hrvatsku putovnicu traži biometrijske podatke, odnosno otiske četiri prsta i fotografiju lica – uz podatke iz putne isprave. No, s obzirom na to da je sustav u primjeni tek nekoliko mjeseci, značajan je broj onih koji tek trebaju prijeći granicu i dati biometrijske podatke, što znači da se gužve i dalje mogu očekivati.
Politički kontekst
U političkom smislu početak 2026. godine trebao bi donijeti odgovor na pitanje mogu li političke stranke odvojiti vrijeme kako bi zemlja počela pregovore s EU-om ili će krenuti u nemilosrdnu predizbornu kampanju za opće izbore koji bi se trebali održati u listopadu 2026. godine. Iako je zemlja još na proljeće 2024. godine dobila “zeleno svjetlo”, do danas pregovori nisu započeti, a uzroke treba tražiti u permanentnoj političkoj krizi koja je kulminirala u ljeto 2025. godine. Ostalo je pritom i otvoreno pitanje izbornog zakonodavstva koje i dalje omogućuje manipulacije kroz izbor nelegitimnih predstavnika hrvatskom narodu. Početak godine donosi i značajne promjene na gospodarskom planu, a osobito kada govorimo o životnom standardu najugroženije populacije – umirovljenika. Naime, očekivanja su kako će u siječnju biti doneseno novo zakonsko rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji BiH koje donosi novu formulu obračuna usklađivanja, odnosno rasta mirovina, a koju će činiti 60% rast plaća i 40% rast potrošačkih cijena. Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić zahvalio je premijeru i ministru financija kazavši kako su zajedno radili intenzivno na analizama o pronalaženju sredstava za povećanje mirovina. Imali su i sastanak s rukovodstvom Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, a dogovor je da novi zakon ovoga tjedna bude usvojen u Vladi Federacije BiH, a da onda bude usvojen u oba doma Parlamenta Federacije BiH, vjerojatno u siječnju.
Najvažnije reforme
– Najvažnije je da će zakon obuhvatiti isplatu mirovine u siječnju u povećanom iznosu – poručio je Delić. Minimalne mirovine bi, u skladu s povećanjem, umjesto 599 KM, bile oko 700 KM. S druge strane, građane u Republici Srpskoj čeka povećanje računa za električnu energiju. Naime, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske donijela je odluku o cijeni mrežarine za razdoblje od 2026. do 2028. godine, a što će od 1. veljače donijeti poskupljenje za 10 posto kada je riječ o kućanstvima odnosno 6 posto za gospodarstvo. A građani Federacije od 1. siječnja mogu računati na povećanje minimalca, i to za oko 27 KM, dok se još uvijek čeka odluka o tomu hoće li u 2026. biti omogućena isplata neoporezive podrške radnicima koja je, podsjećamo, u drugom dijelu 2025. godine iznosila 400 KM mjesečno. Sve teme koje ulaze u segment gospodarstva i životnog standarda izravno su vezane uz promjene na tržištu rada, pri čemu FBiH kreće u do sada najopsežniju reformu koja treba smanjiti “sivu ekonomiju”, povećati fiskalnu disciplinu te omogućiti značajnije smanjenje fiskalnog opterećenja rada. Naravno, preduvjet svega je stabilna politička situacija.
