Masline nisu samo ukusan dodatak jelima. One su bogate nezasićenim masnim kiselinama, vlaknima, vitaminom E i različitim biljnim spojevima koji imaju antioksidativna i protuupalna svojstva.
Zbog toga su važan dio mediteranske prehrane, koja se povezuje s brojnim koristima za zdravlje.
Što se nalazi u maslinama?
Masline sadrže oko 11 do 15 posto masti, a više od 70 posto čini jednostruko nezasićena oleinska kiselina. Osim zdravih masti, sadrže vlakna, vitamin E, željezo, bakar i kalcij.
Posebno su zanimljivi polifenoli i drugi biljni spojevi, među kojima su oleuropein, hidroksitirosol, tirosol i flavonoidi. Oni djeluju kao antioksidansi i mogu pomoći u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Nezrele masline veoma su gorke zbog oleuropeina pa se prije jela moraju obraditi, najčešće namakanjem, fermentacijom ili konzerviranjem. Ovi postupci utječu na njihov okus, boju i sastav.
Dobrobiti za srce
Jedna od važnih koristi maslina povezuje se sa zdravljem srca i krvnih žila.
Oleinska kiselina dio je načina prehrane koji se povezuje s boljim zdravljem srca, dok polifenoli iz maslina mogu pomoći u zaštiti LDL kolesterola od oksidacije. Oksidirani LDL sudjeluje u procesima koji mogu dovesti do razvoja ateroskleroze.
Zato se masline, zajedno s maslinovim uljem, povrćem, voćem, mahunarkama, integralnim žitaricama, ribom i orašastim plodovima, smatraju vrijednim dijelom prehrane koja pogoduje zdravlju srca.
Antioksidativno djelovanje
Vitamin E, oleinska kiselina i polifenoli poput hidroksitirosola i oleuropeina povezuju se s antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem.
Kronična upala i oksidativni stres sudjeluju u razvoju brojnih kroničnih bolesti. Ipak, masline nisu lijek za upalne bolesti, a njihov učinak treba promatrati kao dio ukupne prehrane i zdravih životnih navika.
Mogu pomoći probavi
Masline sadrže i prehrambena vlakna, oko četiri grama na 100 grama jestivog dijela ploda. Vlakna su važna za normalan rad probavnog sustava i urednu stolicu, a prehrana bogata vlaknima povezuje se i s boljim dugoročnim zdravljem crijeva.
Zanimljive su i fermentirane masline. Tijekom fermentacije na njihovoj površini razvijaju se mikroorganizmi, među kojima mogu biti bakterije mliječne kiseline.
Istraživanja su ispitivala i moguće djelovanje pojedinih bakterijskih sojeva povezanih s fermentiranim maslinama na crijevnu mikrobiotu. Rezultati su zanimljivi, ali potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdio njihov stvarni značaj za zdravlje ljudi.
Mogu li zaštititi od raka?
Masline sadrže bioaktivne spojeve poput hidroksitirosola, tirosola, skvalena i određenih triterpenoida. Neki od njih u laboratorijskim istraživanjima pokazali su potencijalna zaštitna svojstva.
Ipak, takvi rezultati ne znače da masline liječe ili sprječavaju rak kod ljudi. Za takve zaključke potrebna su kvalitetna klinička istraživanja, prenosi Avaz.
Zelene ili crne?
Boja maslina ovisi o sorti, stupnju zrelosti i načinu obrade. Mogu biti zelene, ljubičaste, smeđe ili crne, a razlikuju se po okusu, teksturi i količini pojedinih spojeva.
Nema potrebe tražiti jednu “najzdraviju” boju. Mnogo je važnije masline uključiti u raznovrsnu i uravnoteženu prehranu.
Treba obratiti pozornost na količinu soli jer se masline često čuvaju u slanoj vodi ili soli. Neke vrste zbog toga mogu sadržavati dosta natrija. Ako želite smanjiti unos soli, masline možete isprati prije konzumiranja.
Male, ali vrijedne, masline mogu biti dobar dodatak svakodnevnoj prehrani. Zdrave masti, vlakna, vitamin E i biljni spojevi čine ih namirnicom koja se dobro uklapa u uravnoteženu prehranu bogatu povrćem, voćem, mahunarkama, integralnim žitaricama, ribom i orašastim plodovima.
