Večeras je organizirana večer zahvale i sjećanja na Radoslava Dodiga, a održana je u Gradskoj vijećnici koja je bila premala za primiti sve koji su došli odati počast Radoslavu Dodigu, široj javnosti poznatom kao apsolutnom pobjedniku Kviskoteke 1986. godine, a stručnoj kao vrsnom filologu i arheologu, znalac široka spektra. Dobitnik je nagrade za Životno djelo općine Ljubuški.
O njemu su govorili njegovi prijatelji Ivan Vukoja, prof. Miroslav Palameta i Dr. Ivo Lučić.
Vukoja je svoj govor započeo pitajući se kako govoriti o Radoslavu Dodigu te zaključio da je najbolje govoriti na način kako je Radoslav govorio ili kako bi on volio da se govori. „Radoslav je bio polihistor, osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti. On je bio onaj koji u svom vremenu i prostoru preporađa i oživljava načela i vrijednosti klasičnih svjetova. Bio je čovjekoljubac i čovjekotvorac, onaj koji vjeruje u ljudski razum slobodu i dostojanstvo čovjeka“, rekao je Vukoja te zaključio da je druga bitna odrednica njegovog identiteta ta da je bio Ljubušak „Radoslav Dodig bio je nepomućena, intelektualna i nepokolebana moralna vertikala dostojna prisjećanja i zahvalnosti, slavljenja i nasljedovanja.“
Palameta se prisjetio zajedničkih druženja s Radom rekavši nazočnima da su se dogovorili da će ležerno pričati onako kako bi to Rade volio. „Takvih ljudi kao što je bio Rade ima malo i morate vi sada tražiti nekoga tko će Radu zamijeniti da bude neki spiritus ,neki duh ovog prostora, jer koliko je god bio sposoban za šalu, on je bio vrlo ozbiljan u svom radu, a takvih ljudi nema bas puno“, rekao je prof. Palameta poručivši mladima da ga ne zaborave kao što ni on nije zaboravio svoje prethodnike i često ih spominjao.
„Izabrani smo bili u Skupštinu BiH i zajedno smo razgovarali što i kako raditi, al kad god bi se donijela kakva rezolucija Rade bi davao primjedbe da treba unijeti nešto, imao je osjećaj za bitne stvari, ali isto tako inzistirao bi na gramatici i Hrvatskom jeziku. Posebno sam cijenio kod njega njegov kritični glas, on bi i sada rekao da je problem naš što raspravljamo hladnih nogu i vrućih glave. On je bio kritičan prema politici, smatrao je da nema jasnog cilja. Bio je protivnik nerada pa je zbog tog i takvog odgovornog odnosa prema politici i društvu bio i napadan“ rekao je Lučić u svom sjećanju na prijatelja Radu.
Večer je bila posebno emotivna za njegovu suprugu Nadu i kćer Lanu, a priređena je u sklopu obilježavanja proslave Dana općine Ljubuški kao mala zahvala i sjećanje za sve dobro koje je učinio za svog ovozemaljskog života. Neke slike iz života, nekih ljudi, duboko se urezuju u nas i živo traju dok trajemo i mi sami, postaju dio nas, mijenjaju naše poglede i naše misli. Njegovo znanje, smisao za humor i njegov predani rad su samo neke od tih slika. Svi koji su ga poznavali znaju da je bio čovjek iznimnih ljudskih kvaliteta koji je ostavio trag iza sebe i zadužio Ljubuški.
[srizonfbalbum id=13]
Mr. sc. Radoslav Dodig je rođen 6. travnja 1954. u Prologu, općina Ljubuški. Osnovnu je školu završio u Velikome Prologu, a kao sjemeništarac pohađa Sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Splitu, skupa s kolegama među kojima je i Ivo Sanader uređuje “Navještenje” – mjesečnik Nadbiskupijskog sjemeništa.
Zbog toga je studij klasične filologije morao nastaviti na Filozofskom fakultetu u Skopju jer se bivšoj državi jedino u Skopju moglo studirati nakon završene sjemenišne gimnazije. Magistrirao je na području arheologije, a imao je spreman i doktorski rad, no petogodišnja borba s opakom bolešću spriječila ga je u doktoratu.
Postao je poznat u bivšoj državi kao pobjednik Kviskoteke RTV Zagreb. Od 1990. aktivno se uključuje u politički život i obnaša nekoliko dužnosti u vlasti BiH. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je magistrirao arheologiju temom “Ljubuški kraj u antičko doba”. Dio slobodnog vremena posvetio je istraživanjima i zaštiti kulturno-povijesne baštine, posebice Hercegovine i Ljubuškog. Objavio je više od 100 znanstvenih, stručnih i preglednih radova te osvrta iz povijesti, arheologije i filologije u zbornicima i publikacijama kao i veliki broj članaka, feljtona, komentara, kolumna u pisanim i elektroničkim medijima.
