Čak je 218 dojilja unatrag 3 godine doniralo višak svoga mlijeka za odjele nedonoščadi, kojoj je to i hrana i lijek. Priča kreće od darivateljica, preko Banke humanog mlijeka u Zagrebu, do ‘palčića’
Marta je prekrasna, nasmijana, zadovoljna beba, četiri su joj mjeseca. Iako tako mala, već pomaže drugim bebama – kod svoje mame “proizvodi” toliko mlijeka da ga ima i za – donaciju, piše 24 SATA.
Martina majka Maja Radić Mehmedbašić iz Zagreba jedna je od 218 darivateljica majčina mlijeka za Banku humanog mlijeka. Toliko je dojilja unatrag tri godine, otkad Banka postoji, doniralo ili donira svoje mlijeko za prehranu prijevremeno rođene djece na odjelima za nedonoščad. Banka se nalazi tik iza rodilišta u Petrovoj, radi pri Hrvatskoj banci tkiva i stanica KBC-a Zagreb, a mi vam donosimo priču o fascinantnom “mliječnom putu” humanog mlijeka od darivateljica, preko Banke, do svih odjela neonatologije u Hrvatskoj. Tamo se humanim mlijekom hrani nedonoščad, ali i svu drugu djecu koja se na odjelu nalaze.
Mala ekipa velikog srca
Mlijeko se daje “palčićima” u inkubatorima, čije majke još nisu uspostavile laktaciju, sve do trenutka kad ne počnu i same izdajati ili ako njihove majke izdajati ne mogu. Humano mlijeko je za te bebe najbolja moguća hrana, ali i lijek. Na Rebru tri godine, otkad Banka postoji, nisu imali ni jednu, prije čestu operaciju nedonoščadi zbog nekrotizirajućeg enterokolitisa – crijevne bolesti koja može biti smrtno opasna po dijete. Donirano humano mlijeko značajno smanjuje teške upale crijeva kod nedonoščadi, a zahvaljujući njegovu sastavu, ove se bebe bolje razvijaju i rastu, imaju manje infekcija te su otpornije.
Nema te banke s novcem ili zlatnim polugama čije se bogatstvo može mjeriti s bankom u Petrovoj 13. Ona spašava živote najmanjih – beba čija težina ne premašuje kilogram i pol, a rađaju se i sa samo 500 grama.
Kako počinje put doniranog mlijeka
“Mliječni put” započinje s dojiljama-darivateljicama, Maja je trenutačno jedna od njih. Svoje mlijeko donira unatrag mjesec dana – dosad je u Banku poklonila oko dvije, dvije i pol litre.
To je sve višak koji Marta nije popila. U svakom trenutku Banka ima od dvadeset do trideset darivateljica, u prosjeku doniraju po tri mjeseca, neke i puno dulje.
Dosadašnja je rekorderka žena koja je kroz devet mjeseci Banci poklonila čak 150 litara svoga mlijeka! I to viška, ostatak je popila njena beba.
– Imam viška mlijeka koji sam, izdajanjem, prvo počela spremati u zamrzivač za Martu. Predvidjela sam za to jednu ladicu u zamrzivaču, ali se ona vrlo brzo napunila. Patronažna mi je sestra tad predložila da doniram za Banku, i eto nas u ‘suradnji’! Krasan je osjećaj znati da Marta i ja možemo učiniti nešto za ‘palčiće’ – kaže nam Maja, inače profesorica biologije i, do trudnoće, redovita darivateljica krvi.
– Moja mi mama kaže da sam si već kupila ulaznicu za raj! – smije se Maja, a kad se ona smije ili priča, smije se i “priča” i njena beba. Kod kuće Maja podoji Martu pa onda izdaja višak, i tako svaka tri sata. Tako radi svaka darivateljica. “Posao” je to, pogotovo ako žena kod kuće, uz dojenče, ima još djece, kao što Maja ima još dva dječaka. No “suradnja” s Bankom za nju je sad dobro uhodana rutina, sve ide k’o po loju, kaže nam.
Tko može biti darivatelj?
Darivateljice moraju biti zdrave žene, čija se krv kontrolira svaka tri mjeseca, kontroliraju se i uvjeti u kući. Ne smiju biti pušačice, dr. Jurjana Novoselac, specijalistica transfuzijske medicine i međunarodno certificirana savjetnica za dojenje, u Banci nam pojašnjava kako nikotin ulazi u mlijeko majke, što znači da ga onda dobija i dijete. Kava i alkohol smiju se konzumirati, ali u jako malim količinama, dok oko prehrane nema, kaže, nikakvih posebnih pravila. Jedino što se majkama vegetarijankama i vegankama kontrolira imaju li dovoljno vitamina B12, a sve majke pak u Banci podsjećaju da redovito steriliziraju izdajalice.
Mlijeko u Banku dolazi zaleđeno, odleđuje se tek prije pasterizacije, odnosno upotrebe. Kontrolira se njegova zdravstvena ispravnost, kao i nutritivna vrijednost. Doc. dr. sc. Branka Golubić Ćepulić, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu i transplantacijsku biologiju u KBC-u Zagreb, voditeljica je Banke humanog mlijeka i otkriva nam kako darivateljice Banci mjesečno priskrbe optimalnih sto litara mlijeka!
– Mislili smo u početku da će nam za to trebati četrdesetak žena u svakom ciklusu, no i njih od dvadeset do 30 priskrbi potrebne količine. Mlijeka imamo za svu djecu kojoj je ono potrebno – ide u sve KBC-ove, kao i u neke manje bolnice, za oko 300 do 400 djece na neonatalnoj intenzivnoj skrbi godišnje – kaže predstojnica.
Humano mlijeko je fascinantno i zato što mu se mijenja sastav, ono “raste” s djetetom. Kad se beba rodi, u mlijeku je više proteina, a kako raste, povećava se i masnoća mlijeka. Priroda se pobrinula baš za sve. U Banci zato miješaju mlijeko iste darivateljice, donirano kroz određeno razdoblje, kako bi se postigao i optimalan nutritivni sastav za nedonoščad. Ako u majčinom mlijeku slučajno ima bakterija, njenom djetetu one neće naškoditi, priroda se za to pobrinula. Ali nedonoščadi te bakterije u doniranom mlijeku mogu štetiti čak i nakon sterilizacije, riječ je o spojevima koje bakerije izlučuju. To se mlijeko zato baca, bačenog bude oko dvadeset posto. Djetetu rođenom u redovnom terminu u prvim je obrocima potrebno oko 40, a nedonočadi tek nekoliko mililitara mlijeka za obrok. No i tih par mililitara znači obrok pun vitamina, imunoglobulina, probiotika i prebiotika, masnoće, proteina, svega što im treba. To im, lakopobavljivo, mlijeko treba i radi još nerazvijenih crijeva.
Dr. Golubić Ćepulić dodaje kako su darivateljice, u većini slučajeva, visokoobrazovane žene u 30-im godinama, svjesne važnosti dojenja. Maja je primjer. Mlijeko njene Marte je, moguće, hranilo i početkom siječnja tri prijevremeno rođene djevojčice Mirne Bubalo, koju upoznajemo na odjelu s nedonoščadi u rodilištu u Petrovoj.
– Moje su djevojčice u prvim danima dobivale donirano mlijeko, dok sam ja još bila na bolničkom odjelu, nakon toga sam i sama počela izdajati, tako da su sad hranjene mojim mlijekom – kaže Mirna, oduševljena, dodaje, time kolika je podrška majkama na odjelu – da nauče kako izdajati svoje mlijeko i uspiju održati laktaciju.
– Naučila sam izdajati dok sam bila u bolnici, sad nastavljam to kod kuće i mlijeka ima dovoljno za sve tri djevojčice -kaže nam Mirna, čijeg mlijeka sad ima dovoljno i na “zalihama” u bolničkom zamrzivaču. Djevojčice su rođene u 32. tjednu trudnoće, napreduju dobro i rastu. Kod kuće ih čekaju i dva brata.
Ovdje, u Petrovoj, četrnaest inkubatora koji zamjenjuju majčinu maternicu, “palčići” u njima su veliki borci, najveći na svijetu. U ovoj sobi najmanja bića vode najveću bitku. Rasplakali su nas, ali nam još jednom i pokazali da život pobjeđuje.
Doc. dr. sc. Mirta Starčević, pročelnica Zavoda za neonatologiju u Petrovoj, i glavna sestra zavoda Dragica Gazdek kažu da će i te bebe, uz malo više truda i vremena, dostići svoje vršnjake. Humano mlijeko – majčino ili donirano, dodaje dr. Starčević, za njih je pravo zlato. Puno je antitijela, svega. A čin drugih majki koje ga doniraju pun je altruizma. Najveći altruizam je onaj koji dolazi od majki preminule nedonoščadi. Te su majke svoje mlijeko izdajale za svoju djecu, no radi druge djece nastavile su to raditi i nakon smrti svoga djeteta.
– Imali smo nekoliko slučajeva da je majka izgubila dijete, ili jedno od blizanaca, no nastavila se izdajati za drugu djecu na odjelu. Za njih je to terapija u žalovanju – kroz mlijeko oplakuju vlastito dijete, drži ih pomisao da će pomoći nekom drugom djetetu. One su na odjelu sa svojom djecom bile i po nekoliko mjeseci, izdajanjem su održavale laktaciju, čak donirale viškove mlijeka, a nastavile su izdajati još neko vrijeme i nakon smrti svoje bebe – opisuje nam dr. Golubić Ćepulić.
Time ovaj fascinantan “put mlijeka” postaje još i veći – postaje put istinske ljubavi.
U zagrebačkom potresu je rodilište u Petrovoj oštećeno, nedonoščad su hitno morali preseliti u KB Dubravu, a majke otpustiti kućama. Tad su zalihe doniranog mlijeka vrijedile zlata. Dr. Golubić Ćepulić kaže da je, u tri godine, to bio jedini period kad su sve zalihe i potrošene. Taman je počela i korona, a kako se još nije znalo da se virus ne prenosi majčinim mlijekom i da ga pasterizacija uništava, doniranje je bilo zaustavljeno.
– U hladnoj Banci, jer grijanja nije bilo, tad smo pasterizirali sve zalihe. Nestašica inače nemamo, ali uvijek trebamo nove darivateljice jer majke odlaze s prestankom laktacije – kaže dr. Golubić Ćepulić.
Nada se da će i ovaj tekst privući nove darivateljice. Sve informacije za njih ima tajnica Banke, Barbara Kalenić, na 01/4604-715 ili na banka.mlijeka@kbc-zagreb.hr. U ovoj će banci kamate na vaš ulog biti najveće, neprocjenjive.
