Večeras je u hotelu Bigeste nastavljen program svečanog obilježavanja Dana grada Ljubuškog prvo predavanjem „Povijest i kulturna baština Ljubuškog“ koje su održali mag. arheol. Mirko Rašić i prof. Leopold Mandić. Nakon toga prisutni su poslušali uspješne priče Ljubušaka pod nazivom „Ljubuške PRiče“. U programu koji je odlično moderirao Tigran Delić sudjelovali su: prof. dr. sc. Zoran Tomić, prof. dr. sc. fra Iko Skoko, prof. dr. sc. Božo Skoko i prof. dr. sc. Nino Ćorić.
Prema riječima prof. dr. sc. Bože Skoke grad Ljubuški je promijenio svoje lice zadnjih godina i ucrtao svoje mjesto na karti ove države i regije, sve zahvaljujući Nevenku Barbariću i njegovom timu. Sad samo treba da dodamo malo zvjezdane prašine i komercijale pa sve ovo oživotvorimo i pretvorimo u proizvode i ponudimo lijepe priče kroz koje nećemo samo privlačiti turiste nego i investitore. To je dugačak proces, ali već smo ga započeli i nadamo se da ćemo tako nastaviti.
„Premalo poznajemo svoje vlastite potencijale i svoj vlastiti identitet,a s druge strane kada smo na početku slušali sjajna predavanja gospode Madnića i Rašića vidimo koliko je naše bogatstvo. Kad govorimo o popularnom PR-u ili odnosima s javnošću onda bi trebali primijeniti dobru njemačku uzrečicu: Radi dobre stvari i govori o tome. Ako radiš dobre stvari, a niko ne zna onda nije dobro, a ako samo pričaš, a ne radiš ništa onda je to propaganda. Ali gledajući sa Zagrebačke perspektive nije Ljubuški tako nepoznat, svako slušamo u medijima o Ljubuškom. Krenimo samo od uspjeha rukometne reprezentacije kojeg ne bi bilo bez Ljubušaka, prošlo ljeto smo slušali o tome kako je vodopad Kravice uvršten među dvadeset najljepših prirodnih atrakcija u Europi, a jučer smo imali priliku čuti kako je Ljubuški dobo spomenik majci, zatim slušamo o kulturnoj baštini. Tako da me ljudi često pitaju: Što vi nemate u Ljubuškom?, kazao je Skoko te objasnio na čemu trebamo raditi, a to je brendiranje koje ćemo postići ako naše građane osvijestimo. Oni su nositelji identiteta i najbolji promotori, a nakon toga postići konsenzus što nam je najbolje i što ćemo prezentirati.
Prof. dr. sc. fra Iko Skoko bavio se istraživanjima koliko studenti sveučilišta u Mostaru poznaju Ljubuški i došao do zaključka da je naš grad još uvijek velika nepoznanica mnogima te mali broj studenata zna da se na Humcu nalazi najstariji muzej u BiH, a još manji broj njih što je to Bigeste. „Sve mi imamo, ali ljudi koji su u našem okruženju ne poznaju nas dobro, imamo mi u Ljubuškom puno toga prezentirati i dobro bi bilo da krenemo s edukacijom naše djece“, kazao je fra Iko.
Prof. dr. sc. Zoran Tomić se bavio drugom statistikom točnim brojem podataka koliko je Ljubušaka na Sveučilištu u Mostaru i iznio sjajnu informaciju da imamo 704 Ljubuška studenta što i njega navodi na razmišljanje da neki odjel Sveučilišta pređe u Ljubuški, a po onome što je večeras viđeno velike šanse ima Arheologija. Međutim, još treba raditi na stjecanju uvjeta, a ključna poruka treba biti da moramo učiti, studirati i raditi više od drugih da budemo najbolji.
„Ja sam pokušao tražiti odgovore na Ljubuške priče i evidentno je da Ljubuški ima potencijala i nadam se da ćemo održati Festival komunikacija u Ljubuškom i osnovati udrugu Ciceron“, kazao je prof. dr. sc. Nino Ćorić.
Večeras se govorilo o budućnosti Ljubuškog i pričanju priča kako afirmirati svoju kulturu i baštinu, a ove ljubuške priče nisu neostvarive jer nema nemogućih misija. Ljubuški ima potencijal, samo nismo dovoljno ispričali svijetu svoju priču. Ako je Hercegovina regija budućnosti u njoj Ljubuški ima iznimno važno mjesto, nedostaje nam malo više zajedništva i suradnje te rada da sve to ostvarimo. Učenje, rad i upornost je tajna uspjeha i radim na tome poručeno je prisutnima.
