Odlazak u inozemstvo već je desetljećima stvarnost brojnih ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja regije. Među najčešćim odredištima svakako je Njemačka, u kojoj su mnogi tražili veće plaće, sigurniji posao i priliku za bolji život.
No nakon desetljeća provedenih u inozemstvu dolazi i pitanje o kojem se možda manje razmišljalo na početku radnog vijeka – kolika će biti mirovina i je li se odlazak u tuđinu na kraju isplatio?
Upravo je takvu raspravu pokrenuo jedan član popularne Facebook grupe „Balkanci u Njemačkoj“, objavivši iznos mirovine nakon čak četiri desetljeća rada.
„Radiš 40 godina u Njemačkoj, čekaš da napuniš 67 godina i onda dobiješ mirovinu 1.100 eura… Vrijedi li to, lomiti kičmu u tuđini?“, upitao je.
Njegova objava izazvala je lavinu komentara i podijelila korisnike društvenih mreža.
„Na Balkanu radiš, a na kraju nemaš ni za hranu“
Dio komentatora smatra kako se rad u Njemačkoj, unatoč relativno skromnoj mirovini, ipak isplati jer tijekom radnog vijeka postoje veće mogućnosti za štednju i stvaranje imovine.
„I da je tako, imaš priliku uštedjeti tijekom tih godina. Na Balkanu ne samo da ne možeš ništa uštedjeti, nego dižeš kredite kako bi preživio. I na kraju dobiješ jadnu mirovinu“, napisala je jedna korisnica.
Drugi je kratko zaključio:
„Lomiš i kod kuće kičmu za 400 eura, a onda lomiš kraj s krajem.“
Neki su naglasili kako su upravo zahvaljujući radu u Njemačkoj uspjeli izgraditi ili kupiti nekretnine u rodnom kraju.
„Svi smo se mi radeći u Njemačkoj osigurali kućama i stanovima na Balkanu, tako da iskreno u toj mirovini uživaš ako je dočekaš“, stoji u jednom od komentara.
Drugi korisnik smatra kako mirovina od 1.100 eura ima sasvim drukčiju vrijednost ako se umirovljenik vrati u zemlju iz koje je otišao.
„Vrijedi kada se umiroviš vratiti u svoju zemlju. Inače, s 1.100 eura u Njemačkoj samo kruha i soli.“
Rasprava o tome što ostaje nakon 40 godina rada
Bilo je i ironičnih komentara onih koji su uspoređivali njemačke plaće i mirovine s primanjima u zemljama regije.
„Ne, više vrijedi da radiš za 400 eura i dobiješ mirovinu 300 u našim zaostalim zemljama“, napisala je jedna korisnica.
Jedan od sudionika rasprave smatra kako bi ljudi tijekom dugog radnog vijeka trebali razmišljati i o dodatnim izvorima prihoda za starost, posebice ulaganju u nekretnine.
Prema njegovu mišljenju, umjesto ulaganja velikih iznosa u raskošne kuće koje veći dio godine ostaju prazne, dio zarađenog novca mogao bi se usmjeriti u nekretnine za najam koje bi nakon otplate kredita predstavljale dodatnu financijsku sigurnost.
Rasprava je tako ponovno otvorila pitanje s kojim se suočavaju brojne obitelji s ovih prostora – isplati li se desetljeća života i rada provesti u inozemstvu ako je konačna mirovina 1.100 eura ili vrijednost odlaska ipak treba promatrati kroz ono što je čovjek tijekom tih godina uspio stvoriti i osigurati svojoj obitelji?
