Bioraznolikost opisuje raznolikost biljnog i životinjskog svijeta na našem planetu. Obuhvaća tri razine:
1-Raznolikost ekosustava, uključujući biljne zajednice, staništa i krajolike
2-Raznolikost vrsta
3-Genetsku raznolikost unutar vrsta
Svakodnevno nepovratno izumre do 130 biljnih i životinjskih vrsta. Od poznatih 2 milijuna vrsta, 41% prijeti izumiranju (820 000 vrste). Od velike je važnosti očuvanje biološke raznolikosti, a kao glavni razlog je očuvanje prirodne ravnoteže u hranidbenom lancu. Od postanka planeta zemlje i nastanka brojnih biljnih i životinjskih vrsta dešavale su se velike promjene, pa tako znastvenici smatraju da trenutno vlada šesto masovno izumiranje vrsta, a ono je počelo već odavno jer priroda sama regulira ove procese. Međutim, danas se sve više govori o utjecaju čovjeka na prirodu i na njene zakonitosti ali u negativnom kontekstu. Pod utjecajem čovjeka sa svojom eksploatacijom prirode došlo je do narušavanja same prirode i potrebne prirodne ravnoteže. Osim toga, dešavaju se i klimatske promjene, a prirodni okoliš je ozbiljno narušen.
Da bi spriječili ove negativne trendove i očuvali prirodu sa svojim vrstama nameću se i neophodne mjere:
1-Poticati organsku ili ekološku poljoprivredu, štititi tlo i podzemne vode od umjetnih gnojiva i pesticida, promicati ekološku i socijalnu poljoprivredu kao i očuvati plodnost tla
2-zaštita klime i vodenih površina kroz energetski učinkovitu proizvodnju i koristiti obnovljive izvore energije
3-korištenje tradicionalnih vrsta voća i povrća u HIPP proizvodima
4-dosljedno korištenje recikliranog papira zbog zaštite šuma
5-100% izlov riba iz održivog ribarstva MSC ili iz organske akvakulture
6-rad na uzgoju starih sorti koji oprašuju
7-druge mjere
Genetička bioraznolikost
Očuvanje genetske raznolikosti je neophodan preduvjet u održanju i čuvanju biološke bioraznolikosti nekog prostora kao i pojedinačnih vrsta. U prirodi, vrijednost svakog genoma je neprocjenjiva i jedinstvena, pa tako gubitak pojedine vrste, površine ili njene modifikacije nije samo nedoknadivi gubitak određene vrste, već može značiti i trajni gubitak biološke ravnoteže unutar nekog staništa, gubitak važne karike u hranidbenom lancu pojedinih vrsta i slično. Zbog svih ovih razloga je i nužnost stvaranja GEN-Banke u pojedinim centrima. Često se može čuti i ovo: Ako nestane pčela onda se pojavljuje i pitanje opstanka ljudske vrste iz razloga što pčela oprašiva 70 biljnih vrsta koje su neophodne u ljudskoj prehrani.
Eksploatacija prirode dovodi i do pojave novih bolesti. Smatra se da je u zadnjih 50 godina ljudski vijek produljen u prosjeku za 15 godina, ali da su se pojavile i nove bolesti prilagođene sadašnjim uvjetima. Govori se o 8-9 novih bolesti, a najnoviji je primjer korona virus. Prema još nepotvrđenim znanstvenim istraživanjima (a ona su intenzivna) da je uzrok pojave korona virusa uzrok bliskog kontakta čovjeka i divlje životinje. Vjeruje se da su slijepi miševi nosioci ovog opasnog virusa prenijeli virus na životinju pangolin i da je ona inficirala prvog čovjeka, no ovo je samo pretpostavka. Postoje i indicije da je trgovina sa divljim životinjama uzrok prijenosa virusa od životinje na čovjeka. Smatra se da danas mnoge divlje životinje imaju skučen životni prostor zbog pretjerane ljudske aktivnosti ili eksploatacije prirode, (primjer Južna Amerika). I samim time se ostvaruje bliskiji kontakt sa čovjekom. Životinje koje imaju skučeni prostor nose dvostruko više virusa i samim time su i opasnije za ljudsku vrstu. Svi smo globalno povezani i na čovjeku je kao odgovornoj vrsti da čuvajući bio raznolikost čuva i svoje zdravlje.
