U siječnju 2016. Zdravko Marić bio je mladi ministar financija koji je na tome mjestu naslijedio SDP-ova Borisa Lalovca, i to na pragu 40. godine, a kako je bio i nestranački čovjek, ubrzo je stekao simpatije javnosti, koja je dotad o njemu malo što znala. No on je itekako bio aktivan, i to kao jedan od glavnih savjetnika, odnosno kao državni tajnik u vrijeme Sanaderova ministra, danas pokojnoga Ivana Šukera. Marić je na mjesto državnog tajnika došao, dakle, još u ranim tridesetima, kao vrsni ekonomist.
Obojica su podrijetlom iz Hercegovine. Matejev otac je iz Prćavaca kod Čapljine, a majka iz Stubice pokraj Ljubuškog, dok je Ivanov otac iz Drinovaca, a majka iz Klobuka. Tako svoje slobodno vrijeme nerijetko provode na rodnoj grudi svojih roditelja.
Dokument je predstavljen na okruglom stolu u organizaciji Udruge poreznih obveznika Lipa. Bule, kojemu su danas 32 godine, nakon studija se zaposlio u HNB-u, a lani, u mandatu bivšeg ministra Marka Primorca, došao je u Ministarstvo financija i ubrzo postao glavni savjetnik. Tomislav Ćorić ove ga je godine promovirao u državnog tajnika.
Vrhunski stručnjak
Ne znači to, naravno, da su Marićeva i Bulina karijera bile identične, ali ta ih zanimljivost svakako povezuje, a razlika je u tome što je Marić ostao nestranački kadar, dok je Bule preuzeo člansku iskaznicu HDZ-a. No više naših sugovornika koji poznaju njegov rad, ali i trenutačnu kadrovsku situaciju u donedavnom Primorčevu ministarstvu, kaže kako mladi Matej Bule za svoje radno mjesto savjetnika, a potom i državnog tajnika, nije trebao nikakvu stranačku potvrdu jer je riječ o jednom od ponajboljih mladih hrvatskih makroekonomista. Svoju briljantnost pokazao je još kao student, a bivši ministar Marko Primorac bio mu je i jedan od profesora pa ga je tako i zapazio.
Budući da su tri posto BDP-a europska “crvena linija”, samo nas činjenica da je deficit bio za drugu decimalu veći od granice koju dopušta EU spašava od uvođenja mehanizma prekomjernog proračunskog manjka, kojim EU preuzima upravljanje javnom potrošnjom. Bulin i Majićev rad nastao je inače upravo kada je Hrvatska bila pod tim mehanizmom EU-a, i to kao odgovor dvojice studenata ekonomije. Zato je nemoguće ne zapitati se kako bi nam bilo da su Plenkovićevi ministri od tada do danas poslušali savjete koje je ekonomski “wunderkind” iznio prije više od deset godina.
Radikalan prijedlog
Sada ga, doznajemo, slušaju, a Bule slovi kao jedan od najvažnijih suradnika ministra Ćorića, koji ga jest naslijedio od Primorca, ali je i on u njemu vidio odlike potrebne za ovako važan posao. Pritom je Bule u deset godina, logično, evoluirao u svojim stavovima. Primjerice, tada je tražio da proračunski deficit bude Ustavom propisana brojka, što bi izravno spriječilo bilo kojeg premijera i ministra da prezaduži zemlju. Planom je predviđeno i neovisno tijelo za nadzor trošenja proračunskog novca, što je i politički, a ne samo ekonomski, intrigantan prijedlog. Možda je najradikalnije u tom planu bilo uvođenje pravila po kojem proračun uvijek mora biti u suficitu, osim u slučaju rata i drugih kriza, ali i tada bi prekoračenje bilo moguće samo u iznosu od pola posto BDP-a.
Pritom plan nije uključivao visoke ili dodatne poreze, a objasnili su i kako bi država višak mogla imati čak i uz smanjene namete. U medijima koji su prenijeli rad tada se često isticalo da je riječ o “studentima koji su posramili političku scenu”, ne zbog političke retorike, nego zbog tehničke razine razrade mjera. Danas Bule nema toliko radikalne stavove, ali nije od njih ni daleko odmakao.
Veliki uspjeh
Općenit je stav da ministri ne bi trebali biti samo kreatori nego i svojevrsni politički glasnogovornici svog resora, a operativu prepustiti onima koji na funkciju dolaze samo radom, a ne s politikom. Naime, ni Primorcu, koji je u javnosti percipiran kao jedan od najboljih ministara financija, kao ni pokojnom Šukeru ne može se prigovoriti da nisu bili stručni i dobri u svojem poslu, ali jasno je da je uspjeh tako važnog resora moguć samo uz jake operativce. Bule se pak, baš kao i Marić dok je bio Šukerov operativac, rijetko pojavljuje u televizijskim komentarima, medijsku pozornost prepušta ministru.
Štoviše, kako je rekao u nedavnom razgovoru za HRT, politiku smatra pozivom koji zahtijeva punu posvećenost jer je riječ o djelovanju za javno dobro. “Svjetonazorski i vrijednosno pripadam HDZ-u, čiji sam član dugi niz godina. To je poznato svima koji me znaju. Politika je prije svega poziv i zahtijeva potpunu posvećenost, ne samo pojedinca nego i njegove obitelji, ali odluke se ne smiju donositi radi vlastitih interesa, nego isključivo radi javnog dobra”, rekao je na javnoj televiziji Bule, koji je uz karijeru uspio zasnovati i obitelj pa ima suprugu i dijete.
Fiskalna disciplina
Njegovi suradnici kažu kako je dosljedan u fiskalnoj disciplini i pomalo “zaljubljen” u svoj posao. “Vrlo je ozbiljan i izuzetno ambiciozan, ali u pozitivnom smislu, vidi se da želi i može daleko dogurati”, rekao nam je jedan od sugovornika, otkrivši kako su ljudi poput njega izuzetno važni ovakvim resorima. “U javnoj upravi mnogo je ‘prosječnih’ ljudi koji ruše imidž institucija, ali i koče uspjeh. Zato sam uvijek govorio kako je zapošljavanje ključnih suradnika po formalnim uvjetima, poput javnih natječaja, glupost. Što se mene tiče, ministar može zaposliti brata, ženu, oca i ljubavnicu istovremeno, ali je bitno da su na kraju dana iza njih odlični rezultati.
S druge strane, netko na natječaju može biti sjajan kandidat, ali se shvati da je osoba s kojom je teško raditi, nije timski igrač ili jednostavno ne zna posao i na njega dolazi samo zbog stabilnosti i plaće. Bule je pametan i vrijedan i logično je da ga je Primorac uzeo u svoj tim, a Ćorić također prepoznao njegovu sposobnost”, rekao nam je bivši visoki državni dužnosnik. Matej Bule tako je, čini se, “mozak” Ministarstva financija. Ćorić je u prvome redu političar, i to na vrlo osjetljivoj državnoj dužnosti. No Bule je, moglo bi se zaključiti, stvarni kreator planova za državne financije. Iako je uvijek u drugom planu, ili gotovo nevidljiv javnosti i daleko od političke pozornice, dojam je da je on glavni Vladin “računovođa”.
Nedavno objavljen Vladin antiinflacijski plan sasvim je sigurno prožet brojnim mjerama koje su proizišle iz njegove stručnosti, a odnose se na trenutačno goruće probleme države, što znači da ga je uočio i premijer Andrej Plenković. “Ako Bule ostane u politici i ako HDZ zadrži vlast, pred njim je vrlo vjerojatno ministarska karijera, a onda tko zna što još, jer ima vrlo velike planove”, kažu nam upućeni. A kad je riječ o njegovim stavovima, analitičari ih smatraju zanimljivima, konzistentnima te u skladu s modernom europskom ekonomskom mišlju.
Put do vrha
U više intervjua isticao je da Hrvatska raspolaže velikom privatnom štednjom, ali da je velik dio novca i dalje na bankovnim računima ili uložen u nekretnine, zato zagovara razvoj tržišta kapitala kao dodatnog oblika ulaganja. Za razliku od ekonomista iz akademske zajednice ili privatnog sektora, Bulina karijera gotovo je u cijelosti vezana uz institucije. To je vidljivo i u njegovim javnim nastupima, koji su izrazito tehnički i usmjereni na provedbu fiskalne politike. Prvo, snažno podupire fiskalnu disciplinu uz aktivnu ulogu države.
“Izrazito je usmjeren prema makroekonomskoj stabilnosti. Inflaciju redovito opisuje kao najveći gospodarski izazov Hrvatske, a pritom naglašava važnost koordinacije fiskalne politike s monetarnim okruženjem europodručja. Njegov pristup pokazuje snažan utjecaj iskustva stečenog HNB-u. Često naglašava važnost održavanja gospodarskog rasta. Nakon objave podataka o rastu BDP-a početkom 2026. isticao je da Hrvatska ostvaruje znatno veće stope rasta od prosjeka europodručja, što smatra pokazateljem uspješnosti gospodarske politike”, kaže naš sugovornik.
Bulina je osnovna teza da je inflacijski val nakon 2021. posljedica vanjskih šokova, energetske krize, poremećaja opskrbnih lanaca i oporavka nakon pandemije. Više je puta branio Vladinu politiku, tvrdeći da su donesene mjere bile socijalno usmjerene i fiskalno održive. Iako se to možda razlikuje od žešćeg pristupa koji je imao kao student, naši nam sugovornici kažu kako stvari ne treba tako gledati. Ponajprije, ističu, plan koji su izradili Bule i Majić nije predvidio, niti je mogao znati, da će nastupiti katastrofalne okolnosti pandemije i dvaju razornih potresa, koji nisu uzdrmali samo ljude i zgrade nego i temeljne postulate tadašnjeg ekonomskog smjera Plenkovićeve vlade. Bule danas od studentskog vremena stoga odstupa samo zbog više iskustva, ali i promijenjenih “ulaznih parametara” u odnosu na 2016., kada je rad objavljen.
Mladi i stručni u prvim redovima su za pohvalu
Velimir Šonje, jedan od naših najpoznatijih ekonomskih analitičara, sjeća se današnjeg državnog tajnika dok je bio student, no osobno se ne poznaju. “Ne volim komentirati ljude, znam da je državni tajnik. Drago mi je da je mlad čovjek na tako visokoj funkciji. Pogotovo zato što dolazi iz struke, to je vrlo važno i uvijek kažem da nam je potrebno više ljudi koji stižu iz struke, a manje iz politike”, kaže Šonje ističući da se u “prvim redovima” Ministarstva financija nalazi mnogo mladih i stručnih ljudi, što smatra pohvalnim. Šonje je inače poznat kao zagovornik odgovornije fiskalne politike, što je upravo ono na čemu je još kao student inzistirao i današnji državni tajnik.
