Podaci Eurostata pokazuju da je više od petine stanovništva u Europskoj uniji u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Kada se postoci pretvore u brojeve, to znači da u EU u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti žive čak 95,4 milijuna osoba. Riječ je o pojedincima koji žive u kućanstvima koja su suočena s najmanje jednim od tri rizika siromaštva ili isključenosti: siromaštvo u prihodima, teška materijalna i socijalna uskraćenost i/ili život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada (gdje odrasli rade s manje od 20 posto svog potencijala tijekom jedne godine). I dok se većina njih suočava s nemogućnošću osiguravanja dovoljnog broja obroka, u istoj toj Europskoj uniji po stanovniku se u prosjeku bace 132 kilograma hrane. – Nove su brojke zabrinjavajuće. Gotovo polovina proizvedene hrane u Europi završava u smeću, dok si milijuni građana ne mogu priuštiti kvalitetne obroke. Posebno zabrinjava što kućanstva snose najveću odgovornost, ali tu je kriva i cijela prehrambena industrija – od proizvodnje do distribucije – kazala je nedavno hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan te pozvala na odlučne mjere u borbi protiv bacanja hrane.
Manje se hrane baca u BiH
Podaci Ujedinjenih naroda o bacanju hrane pokazuju da se globalno godišnje baci čak 17 posto proizvedene hrane. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, količina hrane koja se godišnje baci po stanovniku značajno je manja u odnosu na prosjek Europske unije, ali i dalje jako velika, posebno ako se sagleda broj onih koji u ovoj zemlji preživljavaju s tek nekoliko maraka dnevno. Prema izvješću Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka. Uzrok bacanja hrane je raznolik i uključuje prekomjernu kupnju, neadekvatno razumijevanje roka trajanja i odbijanje namirnica zbog njihova izgleda. Taj problem posebno pogađa kućanstva, ugostiteljske objekte i maloprodaju. Oso
bito zabrinjava činjenica da se samo u kućanstvima godišnje baci ukupno 273.269 tona hrane. Riječ je o hrani čija vrijednost prelazi 126,6 milijuna KM. S druge strane, prema istraživanju Ujedinjenih naroda, u Bosni i Hercegovini 17 posto ljudi živi od 3 do 5 maraka dnevno, u ekstremnom siromaštvu, dok je 700.000 stanovnika na rubu siromaštva. Svaki šesti stanovnik ove države zaspi gladan, a zahvaljujući javnim kuhinjama u ovoj zemlji preživljava više od 18.000 osoba. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u namirnicama kako bi preživjeli. Kada je riječ o Hrvatskoj, njezin prosjek je značajno manji od onoga u BiH te se u ovoj zemlji baci mnogo manje hrane nego u zemljama Europske unije.
Kako stoje zemlje u okružju
Iz Ministarstva poljoprivrede RH naveli su kako se Hrvatska nalazi među članicama EU-a s najmanje bačene hrane po stanovniku (71 kilogram), no potrebni su dodatni napori kako bi se i taj broj smanjio. Prema posljednjim podacima, u RH se godišnje baci više od 286.000 tona hrane, od čega najviše iz kućanstava. U 2023. sklopljen je i dobrovoljni sporazum “Zajedno protiv otpada od hrane” Ministarstva poljoprivrede s 44 predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva… Za smanjenje otpada od hrane u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) Hrvatskoj su isplaćena 1,84 mil. eura bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banki hrane te su u rujnu sklopljeni novi ugovori za 1,36 mil. eura. U RH se do 2028. planira smanjenje otpada od hrane za 30 posto. U Crnoj Gori se procjenjuje da se godišnje bace 83 kg hrane po glavi stanovnika, što čini ukupno 51.988 tona hrane koja završi u smeću. Kada je riječ o Srbiji, procjene pokazuju da je u toj državi oko pola milijuna gladnih, dok se, s druge strane, dnevno bace i do dva milijuna kilograma hrane.
83kg
U BiH se godišnje bace čak 83 kilograma hrane po stanovniku, dakle 49 kilograma manje od europskog prosjeka
