Petar Mihić iz Ljubinja već 12 godina uspješno uzgaja slatki pelin (Artemisia annua), ljekovitu biljku s moćnim potencijalima, koju mnogi nazivaju “zelenim zlatom”. Dok su mu se u početku smijali, danas mu narudžbe stižu sa svih strana svijeta.
Sve je počelo iz osobnih razloga: otac mu je obolio od karcinoma, a u potrazi za alternativnim metodama liječenja Petar je naišao na čajeve i tinkture od slatkog pelina. U vrijeme kada je regija bila zahvaćena sadnjom smilja, on je odlučio ići drugim putem.
Ekološki uzgoj na kršu Hercegovine
Na škrtoj zemlji u okolici Ljubinja, Petar s obitelji uzgaja pelin na oko 8.000 m² potpuno ekološki, bez pesticida i umjetnih gnojiva. Pelin ne navodnjava jer suši se i obrađuje ručno, što dodatno čuva njegovu kvalitetu i aromatičnost.
Iz zelene mase prerađuju se čajevi, tinkture, prah, a u suradnji s lokalnim farmaceutskim pogonom Petar je počeo i s punjenjem kapsula. Ulaganja su relativno niska (oko 1.000 eura po hektaru), no najveća vrijednost leži u predanosti, znanju i ručnom radu kroz cijelu godinu.
Pandemija kao prekretnica
Tijekom pandemije COVID-19, interes za slatki pelin naglo je porastao zbog njegovih potencijalnih antivirusnih svojstava. Petar je tada prodao sve zalihe, a narudžbe su stizale iz SAD-a, Australije, Japana i Europe. Čaj, tinkture i pelin u prahu postali su tražena roba.
Znanost i narodna medicina
Slatki pelin sadrži artemisinin, spoj za koji je kineska znanstvenica Tu Youyou dobila Nobelovu nagradu, dok studije upućuju na moguće djelovanje i na stanice raka. Premda još nije standardiziran kao lijek, pelin se koristi kao dodatak prehrani, za jačanje imuniteta, protiv infekcija i u tretmanima detoksikacije. U narodnoj medicini koristi se i kod akni, problema s probavom, pa čak i za mršavljenje.
Autohtoni pelin i nova poglavlja
Prve sjemenke stigle su iz Kine, no danas Petar uzgaja vlastite sadnice, prilagođene lokalnim uvjetima. U planu je dodatna prerada i razvoj proizvoda, a svoje znanje planira podijeliti s drugima. “Ljudi se ponovno okreću biljkama, ne da bi odbacili lijekove, nego da ih nadopune. A ja sam sretan što pelin koji raste ovdje pod hercegovačkom suncem može pomoći nekome na drugom kraju svijeta”, kaže Mihić.
Njegova priča primjer je kako se od ljubavi prema prirodi i vjere u njezinu moć može stvoriti uspješna i smisleno vođena priča. Budućnost slatkog pelina tek dolazi.
