Iz Južne Amerike u Europu, a time i na prostore Bosne i Hercegovine, prenesen je niz kultura bez kojih bi današnja svakidašnjica bila nezamisliva. Osvajanje do tada nepoznatog svijeta počevši od otkrića Cristofora Colomba 1492. godine, koji je uzgred budi rečeno umro 1506. godine uvjeren da da je otkrio Indiju, imalo je velike koristi za Europu i ostatak do tada poznatog svijeta. Naime, za moreplovcima u Europu su počele stizati nepoznate kulture među njima su najpoznatije južnoameričke – kukuruz, krumpir, paradajz, ananas… Pet stoljeća iza Colombove smrti, 2006. godine, nakon sjemena u Europu i ostali dio Starog svijeta, stigla je Tuta absoluta, lisni miner rajčice ujedno i glavni štetnik kako u staklenicima i plastenicima tako i na otvorenom polju.
Pola milenija nakon Columbove smrti iz Juže Amerike stigla Tuta absoluta
Od dolaska u Stari svijet Tuta apsoluta se i doslovce razmahala šireći se kao požar, pretvorivši se od običnog štetnika u svojoj postojbini, do prijetnje proizvodnji rajčice u cijelom svijetu. Valja reći da Tuta absoluta puno ne bira uz rajčice napada paprike, patlidžane, krumpire… Zahvaljujući činjenici da napada sve dijelove biljke Tuta absoluta, može dovesti i do stopostotnog uništenja paradajza, a ne zanemaruje ni krumpir kojeg zna u potpunosti uništiti nakon vađenja i skladištenja s čim neugodna iskustva zadnjih godina imaju hercegovački povrtlari. Tuta nije uopće tuta(va) (po zapadnohercegovački – nesnalažljiva, nespretna, stidljiva), nego štetnik u duhu njezinog drugog imena koje bi u prijevodu, absoluta, značilo – savršena, apsolutna, potpuna.
 |
| Mamci za Tutu absolutu |
Naravno, prva je rat lisnom mineru rajčice najavila kemijska industrija, pa su tako kroz dvadesetak godina na tržište izbačeni brojni insekticidi i pesticidi. Zna se što na zdravlje i okoliš znače kemikalije posebice njihovo korištenje u prekomjernim dozama. Uglavnom Tuta absoluta u povrtlarstvu je pričinila i čini velike gospodarske štete bilo da uništava usjeve, kojima onda poskupljuje proizvodnja, kroz upotrebu kemijskih preparata, bilo da se odražava na cijenu proizvoda, bilo da ugrožava ekološku ispravnost plodova… Ni poskupljena rajčica zbog nestašica, ne čine dobro, jer kupci onda pribjegavaju drugim jeftinijim kulturama itd.
Svjesni svega toga u Poljoprivrednoj zadruzi „Matica“ iz Višića odlučili su se na iskorak prema biološkoj zaštiti. Govoreći o toj novini Marijan Brajković, direktor Zadruge inače i proizvođač rajčica kaže:
„Sustav biološke zaštite zasniva se na mreži feromona koja se jednostavno aplicira u plastenik, a funkcionira na način da ometa parenje jedinki i na taj način suzbija broj štetnika. Suština postupka je u tome da ne dolazi do oplodnje što je vrlo bitno jer Tuta apsoluta ima visok biološki potencijal 10 – 12 generacija godišnje. Kad se u obzir uzme činjenica da joj je životni vijek dvadesetak dana, onda je sve jasno, praktično prijeti tijekom cijele proizvodne sezone“, naglašava direktor Brajković, te pokazujući pojašnjava:
„Ovaj crveni dio koji se postavlja na stabljike, feromon ispušta oko 150 dana. Da bi stvorili feromonsku mrežu na dulum (0,1 ha), treba postaviti oko 100 komada. Tim novim mjerama zaštite ove sezone smo probno ‘pokrili’ deset duluma plastenika, odnosno jedan hektar. Rano je još govoriti o učincima, međutim mogu reći da su prvi rezultati ohrabrujući.“
Uglavnom, višićki „zadrugari“ nakon što su došli do spoznaja o novim sortama paradajza tzv. hercegovački pink upustili su se u inovacije u biološkoj zaštiti. Naravno, ukoliko pokus koji se ove godine obavlja u više plastenika opravda očekivanja, već iduće sezone moglo bi se govoriti o biološki uzgojenim rajčicama.
Tekst: D. Musa
Foto: Arhiva PZ “Matica” i D. Musa
 |
| Zdravi plodovi |
