U posljednjih nekoliko godina prostor Hercegovine bilježi sve intenzivniju stambenu izgradnju, što otvara pitanja o razlozima ovog trenda – jesu li to demografske potrebe, povratci iz dijaspore, blizina obale, pogodno investicijsko područje. Među ostalim, osobito je to primjetno u Posušju, gdje zgrade niču u gotovo svim dijelovima općine, a naši sugovornici ističu kako se u kratkom vremenu mijenja i vizura grada.
Poticaj na ostanak
U posljednjih nekoliko godina na mjestu gdje su bile obiteljske kuće nikle su stambene zgrade, što dodatno potvrđuje tezu kako je Posušje jedna od lokalnih samouprava u kojima je osobito vidljiv demografski oporavak. U razgovoru s ministrom prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Matom Lončarom doznali smo kako je u tijeku priprema novog Zakona o upravljanju, korištenju i održavanju zajedničkih dijelova i uređenja zgrada u ZHŽ-u te da je cilj donošenja ovog zakona uspostavljanje jasnih i učinkovitijih zakonskih procedura, posebice u kontekstu sve izraženije ekspanzije stambene izgradnje. Ministar Lončar ističe kako Ministarstvo nema velike izravne ovlasti u kontroli same gradnje, naglasivši da su za nadzor i provedbu propisa prvenstveno odgovorne općine i gradovi. Pitanje stanogradnje vezano je i uz mjere poput subvencija za mlade.
Tako na području grada Ljubuškog već niz godina provode mjeru subvencioniranja prve stambene nekretnine za mlade koja je dio demografske politike u cilju olakšavanja stambenog pitanja mladih bračnih parova i poticanja ostanka u rodnoj sredini. U 2025. iznos subvencije povećan je na 6000 KM po mladoj osobi, a uvjeti uključuju dobne granice, prebivalište na području grada, zaposlenje ili evidenciju nezaposlenosti te činjenicu da podnositelji zahtjeva i njihovi bračni partneri ne posjeduju drugu nekretninu. Slične mjere poticanja mladih na ostanak i stanovanje u rodnom kraju kroz subvencije za prve nekretnine provodi i Tomislavgrad, što pokazuje kontinuitet i opseg ove potpore. Grad Mostar također provodi mjere subvencioniranja prve stambene nekretnine za mlade kako bi im se olakšalo rješavanje stambenog pitanja, ali i potaknulo ih se na ostanak u gradu. Subvencije se obračunavaju kao 100 KM po četvornom metru uz maksimalan iznos do 7500 KM. Stanogradnja je svakako jedno od ključnih pitanja i za Čapljinu. Naš cilj je osigurati planski i kvalitetan razvoj, što znači da vodimo računa o infrastrukturnim potrebama, prometnoj povezanosti i javnim sadržajima kako bi novi dijelovi grada bili jednako funkcionalni i ugodni za život kao i središte Čapljine – kazala je nedavno za Večernji list gradonačelnica Iva Raguž.
Brojne mjere
Oporavak svakako valja promatrati kroz brojne demografske mjere, od onih županijskih pa do općinskih. U protekloj godini, po različitim osnovama, korisnicima prava su preko Centra za socijalni rad Posušje isplaćena sredstva u iznosu od 9,390.906,31 KM. Od toga, glavnica isplata odnosi se na prava stečena iz pronatalitetnih mjera sa svih razina vlasti.
Tako je za 1623 korisnika dječjeg doplatka po federalnom propisu isplaćeno 2,998.179,10 KM, po osnovi županijske odluke o naknadi za treće i svako sljedeće živorođeno dijete (419 korisnika) isplaćeno je 2,612.000 KM, jednokratne novčane pomoći Općine Posušje za treće i svako sljedeće dijete (80 korisnika) 54.000 KM, jednokratne novčane pomoći za opremanje novorođenog djeteta (179 korisnika) 92.000 KM, novčane pomoći za vrijeme trudnoće i porođaja osoba koje nisu u radnom odnosu (176 korisnica) 592.027,69 KM, novčanih naknada za vrijeme trudnoće i porođaja osoba u radnom odnosu (117 korisnica) 510.720,06 KM, što je ukupno 6,858.926,85 KM. Sve ove mjere predstavljaju konkretan oblik lokalne stambene politike kao okvira podrške mladima da ostanu u BiH i ovdje grade budućnost.
