Hercegovinu je ove zime pogodila jedna od najtežih sezona gripe u posljednjem desetljeću. Prema neslužbenim informacijama od mostarskih liječnika, simptomi i posljedice ovosezonske gripe daleko su ozbiljniji nego inače, uzrokujući visoku temperaturu od 39,5 °C, bolove u mišićima, upale i opću malaksalost, a u nekim slučajevima i miozitis.
Komplikacije sve češće
“Nismo dugo imali ovako tešku sezonu gripe”, kazao nam je jedan od liječnika iz mostarske bolnice. Prema njegovim riječima, broj oboljelih raste, a mnogi pacijenti dolaze s komplikacijama koje zahtijevaju bolničko liječenje.
Gripa posebno teško pogađa stariju populaciju i osobe s kroničnim bolestima, ali nisu pošteđeni ni mlađi pacijenti. Liječnici apeliraju na građane da se obrate stručnjacima pri prvim simptomima bolesti kako bi se izbjegle komplikacije.
Iako su cjepiva protiv gripe dostupna, mnogi stanovnici Hercegovine i dalje izbjegavaju cijepljenje. Liječnici podsjećaju kako je upravo prevencija najbolji način za borbu protiv sezonske gripe, osobito u ovako zahtjevnim uvjetima.
Stručnjaci ističu važnost higijenskih mjera, dovoljno odmora te jačanja imuniteta kako bi se smanjio rizik zaraze. Očekuje se da će vrhunac epidemije gripe u Hercegovini biti u narednih nekoliko tjedana.
U Federaciji BiH potvrđena je gripa tipa A, podtip H1N1 pdm09, a aktivnost bolesti slične gripi (ILI) je srednjeg intenziteta, potvrdili su iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Prema podacima epidemiološkog biltena, tijekom studenoga 2024. (posljednji objavljeni podaci) ILI – bolest slična gripi bila je vodeća zarazna bolest u FBiH (73,4%). Inače, nadzor nad gripom u FBiH je počeo u listopadu i trajat će do svibnja 2025., a vrhunac aktivnosti gripe očekuje se tijekom ovog i idućeg mjeseca , piše Marija Medić Bošnjak za Večernji list.
Cijepljenje i prevencija
Tijekom prošle sezone gripe 2023./24. prijavljeno je ukupno 28.677 oboljelih koji su imali simptome slične gripi. Cijepljenje protiv gripe smanjuje rizik od ozbiljne bolesti, sigurno je i besplatno za rizične skupine. A to su osobe starije od 65 godina, štićenici i zaposlenici domova za starije, kronični bolesnici bez obzira na životnu dob te trudnice. Kako su naveli iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, trenutačno je zanimanje za cijepljenje veliko, i to ne samo među rizičnim skupinama. Zavod je osigurao 7000 doza četverovalentnog inaktiviranog cjepiva protiv sezonske gripe i distribuirao ga po županijama. Županijski zavodi također osiguravaju određenu količinu cjepiva za stanovništvo. Do sredine prosinca je, prema podacima federalnog Zavoda, cijepljeno oko 25.500 osoba u FBiH. Kako je objasnio prof. dr. sc. Jurica Arapović, pomoćnik ministrice za zdravstvo u Ministarstvu civilnih poslova BiH, osim što štiti onoga tko ga primi od potencijalno teške bolesti, cijepljenje pomaže i u zaštiti onih koji su najranjiviji. Gripa se širi kapljičnim putem, a cijepljenje drastično smanjuje rizik od prijenosa virusa. U
slučaju da dođe do zaraze, cjepivo može ublažiti simptome i smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija poput pneumonije ili hospitalizacije. Inače, bolest počinje naglo, a najčešći simptomi su: visoka temperatura (nerijetko viša od 40 stupnjeva), bolovi u mišićima (mialgije) i bolovi u zglobovima (artralgije), gubitak teka te opća slabost. Za gripu je karakteristična pojava respiratornih simptoma u drugom dijelu bolesti. Tako se uz prve simptome mogu razviti neugodniji i respiratorni poput: fotofobije, glavobolje i retrobulbarnog bola (bol iza očne jabučice), suhog kašlja i osjećaja žarenja u ždrijelu te žarećeg bola iza prsne kosti. Kod djece gripa započinje pojavom vrućice i mialgije (bolova u mišićima). Drugi simptomi gripe kod djece mogu biti: suhi kašalj, rinitis, začepljen nos, grlobolja te povraćanje i proljev. Osim cijepljenja, moguće je poduzeti još neke jednostavne mjere kako bi se spriječila zaraza gripom: redovito pranje ruku mlakom vodom i sapunom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo
za ruke; izbjegavati dirati usta, oči i lice; redovito čistiti površine s kojima često dolazite u kontakt; prekriti usta i nos laktom ili maramicom prilikom kihanja, izbjegavati zatvorene prostore s puno ljudi; izbjegavati kontakte s ljudima koji su bolesni; redovito provjetravati prostorije u kojima se boravi.
Preporuke za izlazak
– Kroničnim bolesnicima, ali i zdravima, osobito djeci, preporučuje se da što više vremena provode na svježem zraku i sredinama s niskom razinom zagađenja zraka. Osobito je važno da kronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice ne borave u zadimljenim prostorijama. Stručnjaci ne preporučuju vježbe i trčanje na otvorenom – upozorili su iz Zavoda. Među preporukama je i smanjeno korištenje čvrstog goriva, pogotovo ugljena, a pri boravku na otvorenom koristiti zaštitu u vidu standardiziranih zaštitnih maski s filtrom (kronični bolesnici nakon konzultacije s liječnikom).
