Ovaj dokumentarac donosi i iznimno potresna svjedočanstva o likvidacijama, mučenjima, zlostavljanjima u logorima te sama mjesta gdje su Hrvati, civili, žene, djeca i vojnici Hrvatskoga vijeća obrane bili u zatočeništvu.
Mirko Zelenika, Anđelko Kvesić i Karlo Marić glavni su protagonisti dokumentarnog filma ’Zidine’ koji svjedoči o teškim zločinima počinjenim tijekom rata nad hrvatskim logorašima u više od 500 bošnjačkih i srpskih logora i mjesta zatočenja diljem BiH.
Dokumentarac je zapravo priča o trojici ostarjelih logoraša koji u filmu nastoje napraviti film o životima u logorima za Hrvate. Ali, pored života u logorima nesvjesno pričaju priču i o svom današnjem životu.
Ovaj dokumentarac donosi i iznimno potresna svjedočanstva o likvidacijama, mučenjima, zlostavljanjima u logorima te sama mjesta gdje su Hrvati, civili, žene, djeca i vojnici Hrvatskoga vijeća obrane bili u zatočeništvu.
Anđelko Kvesić i Karlo Marić, koji su svojedobno bili i predsjednici Udruge hrvatskih logoraša u BiH nisu dočekali promociju dokumentarnog filma jer su u međuvremenu umrli.
Kvesić, prijeratni nastavnik u Osnovnoj školi u Busovači, ranjen je i zarobljen u ratu u središnjoj Bosni, a izgubio je i sina.
Karlo Marić je pak zarobljen u lipnju 1993. nedaleko Mostara, te proveo punih devet mjeseci u logoru Muzeju ‘Bitka za ranjenike’ u Jablanici. Najveći dio života nakon toga proveo je pokušavajući pomoći da se rasvijetli sudbina Hrvata nakon masakra kojega su pripadnici Armije BiH počinili u mjestu Grabovici sjeverno od Mostara.
Mirko Zelenika, koji je također u jednome razdoblju bio predsjednik Udruge hrvatskih logoraša u BiH svjedočio je u više sudskih postupaka za zločine koji su se događali u Jablanici.
Scenarij za ovaj dokumentarac potpisuje sveučilišni profesor Ivo Čolak, kao i režiju zajedno s Markom Mikulićem u produkciji širokobriješke kuće ‘Simbol’.
„Hrvatske civile i pripadnike HVO-a, zarobljavali su čak i u vjerskim objektima, a stravično je da za zarobljavanja u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori kod Travnika i klaustru časnih sestara u Bugojnu, još nitko nije odgovarao“, rekao je Čolak.
Bivši logoraš Miroslav Zelić iz Bugojna koji je i predsjednik tamošnjeg Općinskog vijeća pozvao je da se rasvijetli sudbina brojnih nestalih Hrvata u ratu, te se riješi status brojnih logoraša i procesuiranju zločini počinjen i tijekom rata.
Prema podacima Udruge hrvatskih logoraša u Mostaru u Bosni i Hercegovini je tijekom rata bošnjačka Armija BiH uspostavila 331 mjesto zatočenja i logore za Hrvate, dok ih je srpska strana imala 194. Kroz logore je prošlo više od 15.000 hrvatskih civila i vojnih zatočenika.
Pogledajte ekskluzivne i potresne izjave preživjelih:
