Kada dvoje ljudi koji su spoznali istinsku ljubav odluče započeti novi, zajednički život to najčešće znači uplovljavanje u bračne vode. Ponekad njih dvoje tako združeni u jedno plove mirnim vodama, a ponekad su te vode toliko uzburkane i trebaju se zajedničkim snagama boriti protiv velikih valova i izazova koji su pred njima. Jednostavnije rečeno ta borba (ali i harmonija) predstavlja brak.
U Hrvatskoj je brak tradicionalno shvaćen kao temelj obitelji i cjelokupne zajednice. U pravnom smislu, brak je zakonom uređena životna zajednica muškarca i žene i on se sklapa u civilnoj (građanskoj formi) ili ili sukladno crkvenim zakonima i propisima, tj. pred predstavnikom neke od vjerskih zajednica.
U Hrvatskoj je broj sklopljenih brakova prošle godine u odnosu na 2022. pao za 4,25%, dok je broj razvoda pao za 8,34% – u gradovima je prošle godine sklopljeno 12.186 brakova dok ih je 3.369 i službeno okončano. Najviše brakova i razvoda u 2023. bilježe Split i Osijek, gledano po broju stanovnika najviše se ženilo u Benkovcu i Imotskom, a razvodilo u Hrvatskoj Kostajnici i Otoku. Najveći porast broja brakova bilježi Kastav, a razvoda Otok. Čabar, Kraljevica, Novi Vinodolski, Drniš, Vrlika, Buje, Buzet, Pazin i Opuzen jedini su, pak, gradovi u kojima se lani nitko nije razveo.
Hrvati se manje žene, ali još manje razvode
Pokazuju to nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o broju sklopljenih i razvedenih brakova u 2023. godini. A brojke kažu da je prošle godine u Hrvatskoj sklopljeno 17.306 brakova, a razvoda je bilo 4.407, što je 768 brakova i 401 razvoda manje nego u 2022. godini. U postotcima, broj sklopljenih brakova prošle je godine u odnosu na 2022. pao za 4,25%, dok je broj razvoda pao za 8,34%.
U gradovima je, tako, prošle godine sklopljeno 12.186 brakova dok ih je 3.369 i službeno okončano. U općinama je, pak, sklopljeno 5.120 brakova, a razvoda je bilo 1.038. Veći broj brakova nego godinu ranije bilježi tek 49 gradova i 158 općina i tek četiri od 20 županija. Kad su, pak, razvodi u pitanju, porast je zabilježilo 49 gradova i 169 općina te pet županija. Svi ostali bilježe silazni trend.
-
Zaprati mbet.ba na Instagramu i zavrti besplatne spinove!Oglas -
Jednostavno i sigurno vrši plaćanje različitih usluga uz Sbon vaučer!Oglas
Najviše ženidbi u Benkovcu i Imotskom
Kad su gradovi u pitanju, najviše brakova lani je (pored Zagreba – 3.548), sklopljeno naravno u velikim gradovima – Splitu, Osijeku, Rijeci, Velikoj Gorici, Slavonskom Brodu, Dubrovniku, Karlovcu, Puli i Kaštelima.
Gledajući, pak, u odnosu na broj stanovnika prednjače mali gradovi. Prvi na listi su Benkovac i Imotski sa preko 7,5 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika. Slijedi Otok u kojemu su lani sklopljena 33 braka, što je 6,74 sklopljena braka na 1.000 stanovnika. Sličan je omjer i u Pleternici, a po broju sklopljenih brakova u odnosu na broj stanovnika slijede Kutjevo, Županja, Đakovo, Pregrada, Hrvatska Kostajnica i Popovača.
Kad gledamo apsolutne brojke, sličan je poredak i kad su u pitanju razvodi. Najviše ih je (opet kad izuzmemo Zagreb i tamošnja 922) bilo u Splitu, Osijeku, Velikoj Gorici, Zadru, Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Sisku i Kaštelima. Gledano, pak, u odnosu na broj stanovnika, najviše razvoda – 2,66 i 2,65 na 1.000 stanovnika, bilo je u Hrvatskoj Kostajnici i Otoku. Slijede Supetar, Grubišno Polje, Sveta Nedjelja, Vukovar, Solin, Garešnica, Samobor i Požega.
Gradonačelnik Imotskoga: “Vjerujemo da su mjere koje provodimo od 2019.godine rezultirale stanju kakvom svjedočimo danas”
Zanimalo nas je što nam na podatak da je u Imotskome (gledano u odnosu na broj stanovnika) sklopljeno najviše ženidbi ima reći njihov gradonačelnik Ivan Budalić.
“Grad Imotski provodi niz demografskih mjera. Vjerujemo kako su mjere koje provodimo još od 2019.godine rezultirale stanju kakvom svjedočimo danas”, kazao nam gradonačelnik Budalić te u nastavku izdvojio ono što smatra da je pridonijelo većem rađanju djece i sklapanju brakova.
Novorođenčad
U okviru Programa o socijalnoj skrbi izdvajaju se sredstva za naknadu novorođenoj djeci.
Visina novčane pomoći za novorođenu djecu do sada je iznosila 1.327,00 eura za prvo dijete; 2.654,00 eura za drugo dijete; 6.636,00 eura za treće i svako daljnje dijete, a od iduće godine iznosit će 2.000,00 eura za prvo, 5.000,00 eura za drugo i 10.000,00 eura za treće i svako daljnje dijete.
Budući da su djeca temelj svakog društva i svake zajednice najviše truda i ulaganja Grad Imotski posvećuje upravo njima, a učinak je pozitivan što dokazuju i podaci s Državnog zavoda za statistiku.
Predškolski i školski odgoj
Dječji vrtić Imotski ima 17 skupina – sveukupno 420 djece.
Centralni vrtić ima 8 skupina desetosatnog programa i 2 skupine šestosatnog programa, a područni vrtić u Vinjanima Donjim ima 7 skupina desetosatnog programa.
U okviru Programa o socijalnoj skrbi Grada Imotskog Grad Imotski sufinancira cijenu programa jaslica i dječjih vrtića. Pravo na sufinanciranje cijene programa gradskih, privatnih i vjerskih vrtića i jaslica iz proračuna Grada može u 50% iznosu ostvariti drugo dijete ukoliko i prvo pohađa vrtić te u 100% iznosu treće i svako daljnje dijete iz iste obitelji koje u isto vrijeme pohađa vrtić.
Važno je napomenuti kako se participacija roditelja u plaćanju cijene vrtića nije mijenjala još od 2015.godine.
Školski odgoj i obrazovanje
U okviru Programa o školstvu izdvajaju se sredstva za sljedeće namjene:
– Sufinanciranje prijevoza studentima i učenicima koji pohađaju školu izvan mjesta prebivališta
– Sufinanciranje pomoćnika u nastavi
– Potpore studentima i učenicima
– Grad Imotski svojim programom o školstvu nagrađuje i sve učenike koji ostvare iznimne uspjehe na državnim natjecanjima, kao i one koji postignu veliko športsko ostvarenje (olimpijade, svjetska prvenstva i sl.)
– Sufinanciramo produženi boravak
– Likovne mape i radne bilježnice
Infrastruktura je također ključna
Kako bi se sve ove mjere dosljedno provodile Grad kontinuirano ulaže i u predškolsku i školsku infrastrukturu. Tako je u planu i projekt uređenja zgrade sa dodatne dvije skupine.
“S ponosom ističemo kako smo objavili poziv zainteresiranim građanima za program POS- a što će pružiti priliku mladim ljudima koji žele zasnovati obitelj da ostanu u rodnom Imotskom.
Prostornim planiranjem omogućili smo ne samo izgradnju Posovih stanova nego i obiteljskih kuća.
Kontinuirano se ulaže u dječja igrališta kako bi naši mališani mogli sigurno provoditi svoje slobodno vrijeme.”
“Također, Grad konstantno radi na novim projektima koji će služiti na dobrobit cijele zajednice. Uzevši u obzir sve navedeno, kao i pozitivna kretanja na razini cijele države poput povećanja plaća, ukupnog gospodarskog porasta i povećanja BDP-a osiguran je preduvjet za život po mjeri građana”, istaknuo je gradonačelnik Budalić.
Nula razvoda u Vrlici
Nula razvoda bilježi tek devet hrvatskih gradova, tri više nego godinu ranije: Čabar, Kraljevica, Novi Vinodolski, Drniš, Vrlika, Buje, Buzet, Pazin i Opuzen. Isti je broj gradova u kojima je zabilježen samo jedan razvod: Delnice, Rab, Vrbovsko, Nin, Knin, Skradin, Vis, Novigrad i Vodnjan.
Jure Plazonić koji je u fotelji gradonačelnika Vrlike od 2017.godine prokomentirao nam je demografsku politiku Vrlike za koju smatra da je zaslužna i za ove pokazatelje Državnog zavoda za statistiku.
“Naknade za novorođeno dijete u Gradu Vrlici iznose: za prvo dijete podnositelja zahtjeva 1.500,00 eura, za drugo dijete podnositelja zahtjeva 2.000,00 eura, za treće dijete podnositelja zahtjeva 3.000,00 eura, za četvrto i svako daljnje dijete 3.500,00 eura.
Potom, grad Vrlika je omogućio besplatan vrtić i jaslice za su djecu, a trenutno se gradi i nova zgrada vrtića.
Knjige i radni materijali također su osigurani svoj djeci u osnovnoj školi. Srednjoškolcima dajemo 100 eura za knjige dok svi redovni studenti imaju stipendiju u iznosu od 150 eura”, iznio je brojke Plazonić.
Općine: Najviše sklopljenih brakova u Zmijavcima, najviše razvoda u Podstrani
Kad su, pak, općine u pitanju, najviše sklopljenih brakova prošle je godine bilo u Viškovu u Primorsko-goranskoj županiji – 78. Slijedi Podstrana sa 65 brakova, pa nadalje općine Brdovec, Čepin, Nedelišće, Župa dubrovačka, Rugvica, Matulji, Brckovljani i Cerna u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Gledano u odnosu na broj stanovnika, najviše brakova – 11,49 na 1.000 stanovnika, sklopljeno je u Zmijavcima pored Imotskog, potom Kuli Norinskoj, Postiri, Cerni, Prgometu, Zagvozdu, Strizivojni, Dubravici, Privlaki i Đulovcu.
Najviše razvoda lani je bilo u Podstrani – 19 i Čepinu – 17. Slijede općine Gornji Kneginec, Pitomača, Semeljci, Dugi Rat, Stupnik, Ivankovo, Klis i Brckovljani. Gledajući u odnosu na broj stanovnika, najviše razvoda – 4,27 i 4,02 na 1.000 stanovnika, bilježe općine Severin u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i Prgomet u Splitsko Dalmatinskoj županiji. Slijede Velika Ludina, Semeljci, Vladislavci, Podravska Moslavina, Đelekovec, Koprivnički Bregi, Gvozd i Stari Mikanovci. Niti jedan razvod nije se, pak, lani dogodio u 116 općina.
