Što vinkovački mladac od 19 godina, dječak širokog osmijeha koji voli pjevušiti dok se na odmoru šeta hvarskim ulicama, pa to snimati i stavljati na društvene mreže, mora učiniti da bi, godinu dana poslije, za dva-tri sata pjevanja tuđih pjesama uzimao nekoliko desetaka tisuća eura, a arene od Beograda do Zagreba punio danima zaredom? Odgovor je – povezati se s pravim ljudima koji će od njega napraviti “proizvod”. Čini se da Hrvatska na to još nije spremna, no zato je Srbija Jakova prepoznala kao koku nesilicu. I tako se Jakov, navodno na preporuku hrvatskih radijskih menadžera koji su u njemu nanjušili priliku, ubrzo našao “pod zaštitom” jedne od najutjecajnijih glazbenih kuća na Balkanu. Tvrtka Kamarrad music, koju su sredinom osamdesetih osnovali Goran Bregović i Zdravko Čolić, u suvlasništvu je pjevača Saše Matića.
A koliko je utjecajna, dovoljno govori njezin popis zvijezda na službenoj internetskoj stranici. Na prvome je mjestu, upadljivo, istaknuta jedna od najvećih zvijezda srpske narodne glazbe, supruga pokojnog mafijaša i ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana, Svetlana Ražnatović, poznatija kao Ceca. “A kad te preuzme kuća koja zastupa Cecu, onda znaš dvije stvari. Da ćeš zaraditi brdo para, ali i biti okružen različitim ljudima kojima tvoj interes nije uvijek prioritet i da se moraš čuvati”, znakovito će nam osoba duboko upoznata sa svijetom balkanske estrade.
Inače, Zagrebom se neko vrijeme širila priča kako je Jozinović zapravo “projekt” Lepe Brene i njezine medijske mašinerije, no do te je zablude došlo kad je Jozinoviću na koncert došla Aleksandra Prijović, kojoj je Brena svekrva. Naime, Prijovićka je supruga glazbenog producenta, tekstopisca i poduzetnika Filipa Živojinovića, sina Brenina muža Slobodana iz prijašnjeg braka. Filipa opisuju kao čovjeka koji je “u pelenama bio u showbizzu” te ambicioznog radoholičara koji je odrastao u sjeni pomajke, u nekim trenucima najpoznatije žene bivše države, a pritom i mnogo naučio. Zato se vjerovalo da je Brenina produkcija, koja se smatra najskupljom glazbenom mašinerijom na Balkanu, lansirala Jozinovića u zvijezde, iako je to zapravo učinila kuća Brenine najveće konkurentice Cece.
Nema prodor
Treba reći kako ta kuća Jozinovića zastupa u Srbiji, a formalno nema veze s karijerom mladog pjevača u Hrvatskoj, gdje je pod paskom 46-godišnje Dubrovkinje Mije Milovčić, široj javnosti relativno nepoznate estradne menadžerice koja ima dugogodišnju uspješnu suradnju s kantautorom Matijom Cvekom. Stoga je Cvek pisac velikog broja pjesama za Jakova, a izdavačka kuća K. V. S., s kojom Jozinović ima ugovor u Hrvatskoj, iako formalno nije na Cveka, u estradnom je svijetu poznata kao njegov projekt. Riječ je o ljudima s dugogodišnjim iskustvom, ali oni ipak ne predstavljaju “A-listu”. Baš kao što Cvek, sjajan vokal, kojeg smo upoznali 2017. tijekom neuspješnog pohoda Jacquesa Houdeka na Euroviziju, ne bi mogao, unatoč svojoj kvaliteti, danima puniti zagrebačku Arenu, tako i predana i marljiva menadžerica Milovčić teško da je mogla sama postići takav nevjerojatan uspjeh s Jozinovićem. Iako je i ona dugo u struci, a kao klijenticu rado ističe Ninu Badrić, činjenica je da Cvek nema prodor prema vodećim medijima, naročito radijskim postajama.
Zanimljiva pozadina menadžerskih i glazbenih interesa oko Jozinovića ne mijenja činjenicu da mlado i staro u Hrvatskoj i Srbiji luduje za njegovim koncertima. Jedinstveno nagla pojava Jakova Jozinovića, 20-godišnjaka koji je gotovo preko noći pokorio estradu i napunio arene od Beograda do Zagreba, podijelila je glazbenu scenu. Do te mjere da su pojedini renomirani izvođači, doznajemo u estradnim krugovima, počeli nazivati svoje menadžere zbog vlastite egzistencije.
“Ako on pjeva za 20.000 eura, ja koji radim cijeli život imam pravo barem na 15, a ne sedam-osam, koliko mi sada daješ za koncert”, navodno je jedan od nedavnih razgovora našeg poznatog pjevača i njegova menadžera. koji se prepričava u kuloarima. Uistinu, Jozinović ruši sve rekorde, a na estradnoj se sceni na rubu zgražanja priča kako je nakon osmog uzastopnog koncerta na pozornici prepunog Sava centra publici na kraju poručio – vidimo se uskoro u Areni.
Pola Beograda
“Pa za koga više, čovječe Božji!? Osam koncerata odradi, a da nema ni jednog jedinog svog hita, i onda kaže, eto to je bio uvod, sad idemo u Arenu. To nitko prije njega nije uspio. Možda dva, tri koncerta, ali osam, i onda kaže da to nije dosta”, smije se naš izvor opisujući Jozinovićev streloviti uspjeh. Dodaje kako je to fenomen koji je poznat u Srbiji, gdje publika opetovano ide na iste koncerte, što je kod nas zaživjelo kod malo izvođača.
I doista je nekoliko mjeseci poslije “profesor Jakov”, jer za rokere koji počinju u garažama stvarno je profesor više nego onaj iz hita Leta 3, počeo puniti i beogradsku Arenu, i to dva puta, pa proizlazi kako je najmanje pola Beograda bilo na nekom koncertu hrvatskog estradnog wunderkinda, inače 20-godišnjeg studenta novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Kad je prije nešto više od godinu dana počeo na TikToku objavljivati snimke kako pjeva na hvarskim ulicama, malo tko je mogao naslutiti da će već do ljeta 2026. rasprodati Arenu Zagreb dvije večeri zaredom. Kad je Tony Cetinski otkazao nastup u centru Spensa u Novom Sadu, jer je ondje bilo mjesto logora i stradanja Hrvata tijekom Domovinskog rata, Jozinović je koncert odradio, a da mu popularnost nije stradala. Najbolje se to, i to vrlo brzo, vidjelo na koncertu duhovne glazbe “Progledaj srcem”, gdje su uz Jakova u Zagrebu pjevale tisuće mladih vjernika i domoljuba. Danas je Jakov jedno od najspominjanijih imena regionalne glazbene scene – i jedno od najspornijih. Priča o njemu istovremeno je priča o glasu koji dira publiku, o algoritmima koji stvaraju zvijezde preko noći i o pitanju koje sve glasnije postavljaju kolege iz branše – je li dopušteno postati zvijezda pjevajući gotovo isključivo tuđe pjesme?
More troškova
Pritom treba reći kako je Jozinović u posljednje vrijeme snimio albume i niz novih pjesama, od kojih su neke poput “Meri” i “Ja te volim” potencijali za mnogo više od ljetnog hita, ali ostaje činjenica da je dio estrade iznenađen mladićem koji je u godinu dana postigao više nego oni u cijeloj karijeri. Naravno, nitko se nije javno pobunio protiv toga što mladić ubire desetke tisuća eura pjevajući tuđe pjesme. Kažemo, javno, jer nije tajna da mnogi od njih nisu zadovoljni. Kao i uvijek, u prvome je planu novac.
“Računica kaže da jedan koncert u beogradskoj ili zagrebačkoj Areni, koje su po kapacitetu tu negdje, zagrebačka možda za dvije tisuće ljudi više, ‘okrene’ oko 450.000 eura. To je najam dvorane, ozvučenje, rasvjeta, oglašavanje, glazbenici, osiguranje… More troškova. No Jakovu i njegovu timu sigurno ostane barem pola, ali da budemo skromni, idemo reći 200.000 eura. Ne znam kako to dijele, popola ili drugačije, no činjenica je da je dečko u godinu dana zaradio najmanje stotine tisuća eura. E sad, on izvede 25 pjesama drugih izvođača i na to mora ZAMP-u platiti naknadu za javno izvođenje, a ZAMP uzme oko šest posto od zarade, recimo tridesetak tisuća eura. Zatim ZAMP naplati svoju proviziju i onda jedan Gibonni, koji je istinska legenda hrvatske glazbe, a njegova pjesma ‘Činim pravu stvar’ koju Jakov izvodi kult je među fanovima, dobije na račun 400-500 eura. Nije Gibonni ljut kao neki, ne znači mu to toliko, ali svi se pitaju je li ovo baš dobar način da se počne karijera”, otvoreno će naš sugovornik.
Teret slave
Ali svi su ostali u čudu kada je 21. lipnja, na drugom uzastopnom rasprodanom koncertu u beogradskoj Areni, na binu izašla jedna od ikona i najveća dama hrvatske glazbe, Josipa Lisac. Svatko tko je zna reći će kako je ona profesionalka koja se u karijeri često družila s mladim umjetnicima kako bi im dala podršku, no istovremeno i žestoka kritičarka moderne “instant-kulture”, koju smatra degutantnom. Josipa se ni za basnoslovan honorar ne bi pojavila na bini uz nekog koga ne cijeni. Stoga, kad su žena koja desetljećima gradi karijeru glazbene legende i dječarac koji je donedavno mobitelom snimao svoje pjevušenje pred prepunom Arenom zajedno zapjevali jedan od njezinih najvećih hitova, “O jednoj mladosti”, to je uistinu ostavilo snažan dojam. Josipa je potom rekla da je Jakov “čudotvorac” i predvidjela mu “blistavu karijeru”, zaradivši pljesak dirnute mase.
Mnogi smatraju da možda jest točno da Jakovu ne treba podmetati klipove, jer čak i mnogo iskusniji i etablirani izvođači poput najpromućurnije i jedne od najbogatijih hrvatskih pjevačica Maje Šuput, kao i restaurirane dive nekadašnje Jugoslavije Nede Ukraden, na svojim koncertnim play-listama imaju i poneku obradu, nitko od njih nije postao slavan imitirajući onog uistinu slavnog.
“I sad imaš jedan mali problem. Sigurno barem pola izvođača nije sretno što on, realno, zarađuje na njihovim, godinama teško stvaranim karijerama, ali se nijedan to neće usuditi reći javno. Svi su svjesni da je Jakov hit, miljenik publike, i da bi svako protivljenje u javnosti bilo shvaćeno kao ljubomora starih i ispuhanih zvijezda. Zapravo, oni pametniji, poput pjevača koji mu dolaze biti gosti, svjesni su važnosti toga da budu pod reflektorom pa se i sami ukrcavaju na profitabilnu liniju brzog vlaka Jozinović”, kaže naš sugovornik, poznati estradni menadžer koji iz istog razloga ne bi htio imenom sve to reći. Dodaje kako nitko nema ništa protiv Jakova koji je, štoviše, svima, čim ga upoznaju, zbog otvorenosti i dobrote kojom zrači vrlo simpatičan, a svojim je zaraznim osmijehom i pozitivom razbijao i najstresnije trenutke. No naši izvori tvrde da je Jozinović, a ne znaju je li to rezultat pritiska menadžmenta ili jednostavno utjecaj novca i nagle moći, počeo sebe doživljavati ravnim Zdravku Čoliću. Navodno mu osobito godi kad mu kažu da “Olivera” pjeva bolje nego Oliver Dragojević, čovjek čiji će morski ispraćaj od Splita do posljednjeg počivališta ostati još dugo jedna od najsnažnijih slika u kolektivnom sjećanju Dalmacije, ali i onoga što je Oliver bio fanovima.
Oaza mira
Službena je biografija naše nove zvijezde očekivano tanka za čovjeka koji je tek zakoračio u svijet. Jakov Jozinović rođen je 27. rujna 2005. u Vinkovcima, gdje je i odrastao. Glazbom se počeo baviti vrlo rano: kao dvanaestogodišnjak 2018. sudjelovao je u RTL-ovu natjecanju “Zvjezdice”, u kojem je stigao do polufinala, a 2021. okušao se u “Supertalentu”, gdje je također stigao do polufinala izvevši, između ostalog, “Bohemian Rhapsody”, zahtjevnu rapsodiju Freddieja Mercuryja i grupe Queen, posvetivši nastup majci Lidiji.
Upravo obitelj, a uz majku tu su i otac Ivica te sestra Marija, megapopularni pjevač često ističe kao temelj svoje stabilnosti, priznajući da su oni tu kada ga treba spustiti na zemlju. Mladi je Vinkovčanin, kazivao je, odgojen u tradicionalnom duhu i zato su Vinkovci i danas njegova oaza mira.
Ujesen 2025. Jozinović je nastupio u beogradskoj dvorani MTS, a potom je nizao rasprodane koncerte u beogradskom Sava centru i na zadnjem najavio već deseti solistički nastup u toj dvorani (slijedili su nastupi u Osijeku u prostoru Gradski vrt i sporni nastup u Novom Sadu, a vrhunac su bila dva uzastopno rasprodana koncerta u Areni Zagreb, 19. i 20. lipnja 2026.).
Muzički kartel
Iako kažu kako je riječ o veoma sposobnoj mladoj ženi, estradnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako je uz Jakova zablistala i spomenuta menadžerica Mia Milovčić, za koju su mediji doznali tek kada je postala čelna osoba njegova tima. Interes je izazvala i informacija da je unuka legendarnog umjetnika, kipara Dušana Džamonje. Ona je uz njega od početka i ne prepušta ništa slučaju, pa slovi kao dobra operativka, spremna na mnogo posla i stresa. Radi, doduše, godinama s Ninom Badrić, a sada je izuzetno posvećena Jakovu te mu je na raspolaganju za sve potrebe, od dogovora i promocije koncerata do brige da na velikim spektaklima sve prođe besprijekorno.
No jasno je da je potrebno malo više od dobroga glasa i marljive menadžerice da bi se izgradilo ime koje puni dvorane, a upućeni tvrde da je tu ulogu odigralo poznanstvo srpskog Kamarrada, odnosno srpskog pjevača Saše Matića s direktorom zagrebačkih radiopostaja Ivanom Jurićem Kaćunićem. Zagrebačko-beogradski muzički kartel kombinacijom poznanstva, utjecaja te medijskog prostora koji im je na raspolaganju preplavio je tržište Jakovom Jozinovićem i svi su odjednom htjeli doći vidjeti tko je to i u čemu je stvar. Kući bi se vratili rasplesani, s poznatim pjesmama u glavi, vjerojatno i ne razmišljajući da je pjevačeva veza s njima samo u tome što se pokazao kao dobar interpretator najvećih zvijezda ovih prostora.
Iako je karijeru izgradio na obradama, Jozinović od studenoga 2025. objavljuje i autorski materijal. Prvi singl, “Polje ruža”, objavljen je 21. studenoga 2025., a napisao ga je Matija Cvek.
Drugi singl, “Ja volim”, objavljen je 3. veljače, a tu tekst potpisuju Jozinović, njegova višegodišnja suradnica Laura Sučec i Matt Shaft. Pjesma je postala jedan od najvećih regionalnih hitova, no dio kritičara ustvrdio je da je melodijski na granici plagijata pjesme Tonyja Cetinskog, s kojim mladić očito nikako na zelenu granu.
Karaoke-party
Baš taj odnos prema tuđem repertoaru doveo je Jozinovića u središte najoštrije kritike njegove dosadašnje karijere, a zanimljivo je da je najviše kritiziran ondje gdje je i stvoren, istočno od Iloka i Vukovara. Srbijanska pjevačica Jelena Karleuša, inače članica žirija showa “Pinkove zvezde”, čija je cijela karijera jedan veliki medijski skandal, više je puta javno komentirala njegov uspjeh. U jednom je gostovanju na televiziji K1 njegov pristup nazvala “budalaštinom i shizofrenijom”, istaknuvši da je u njezinu tridesetogodišnju karijeru uloženo mnogo truda i novca, dok netko drugi “preuzima tuđe hitove bez pitanja i naplaćuje ulaznice za tuđi rad”. Njegov je nastup tom prilikom opisala i kao svojevrsni “karaoke-party”.
Bila je to zapravo rijetko lucidna izjava pjevačice poznate po vulgarnom odijevanju i karakteru kojim istovremeno pokušava biti diva koja živi na visokoj nozi poput Lepe Brene te narodu prihvatljiva kafanska pjevačica koja ne bira riječi. Glazbeni kritičar Bojan Mušćet u razgovoru za Net.hr ponudio je nešto blažu analizu fenomena, ocijenivši da je riječ o “sretnoj kombinaciji” koja se poklopila u pravom trenutku te dodavši da repertoara ima dovoljno jer su mnogi originalni izvođači čije pjesme Jozinović pjeva preminuli, pa je on, po njegovim riječima, “preuzeo njihovo nasljeđe” uz uredno isplaćene tantijeme nasljednicima. Zanimljivo je da je tjednik Srpskog narodnog vijeća Novosti u ove dvije godine vrlo predano pratio mladog pjevača, što su neki pripisivali i njegovu prijateljstvu s Vesnom Pisarović, koja je po suprugu Ozrenu snaha vječnog saborskog zastupnika i “prvog Srbina u Hrvatskoj” Milorada Pupovca. No i Novosti su se u posljednje vrijeme počele kritički odnositi prema Jakovu, a prilično oštar tekst “Tko je Jakov Jozinović”, objavljen posljednjeg dana svibnja, Jozinovićeve je pjesme, dakle one koje su baš s njegovih albuma, nazvao “poprilično nepamtljivima”.
Iskrena zabrinutost
Kako doznajemo, nakon koncerta u Beogradu, gdje su bili folkeri Aleksandra Prijović i vlasnik Kamarrada Saša Matić, Jozinoviću je od bliskog prijatelja stigla poruka koja ga je snuždila. “Večeras su ti u prvi plan gurnuli Prijovićku i Matića, ali kad ti idući put dođe Ceca, karijera u Hrvatskoj ti je gotova”, napisao je prijatelj navodno Jozinoviću dok istovremeno njegovi beogradski agenti planiraju proboj na tržište BiH. Plan im je da mladi Jakov, umjesto da poput ostalih Hrvata karijeru u BiH počne graditi u hrvatskim sredinama, od Mostara sjevernije, prvi koncert održi u središtu srpskog entiteta. S obzirom na miks svega što pjeva, samo beogradski agenti znaju što bi ondje mogao pjevati. Taj “pristajem na sve” koncept smeta i kritici.
“Mora se hitno profilirati. Više raditi na svojim pjesmama, izabrati žanr. Pa ne možeš malo Čolu, i to one njegove vesele poskočice, pa onda Đoleta, a zatim Olivera i Gibbonija. Postaješ nejasan i sebi i publici”, kaže naš sugovornik. Sve ovo, kažu ljudi s kojima smo razgovarali, nije jal, nego iskrena zabrinutost za mladića kojeg opisuju kao “pretjerano dobrog”. Nema osobe koja će o Jakovu reći ružnu riječ, spominje se tek da je shvatio priliku i počeo dobro naplaćivati koncerte. Doznajemo neslužbeno kako je za basnoslovan iznos već dogovoren njegov nastup na dočeku Nove u Splitu.
Riječ je o mladiću koji je, kako je rekao, do prije tri godine obavljao fizički zahtjevne poslove, a danas u dvadesetoj puni dvorane. Takva brzina uspona rijetko prolazi bez posljedica, bez obzira na to koliko izgledala impresivno izvana. Naravno da rana i velika vidljivost mladom čovjeku može donijeti mnogo, od financijske neovisnosti i ljubavi publike do prilike za druženje s glazbenim idolima.
S druge strane, nagli ulazak u središte pozornosti stavlja na mladu osobu teret koji rijetko tko u toj dobi ima priliku uvježbati – istovremeno praćenje ljubavnog života u tabloidima, neprestano vrednovanje vlastitog rada od “etabliranih” kolega te izloženost političkim i drugim pritiscima. Starim hitovima pokojnih miljenika bivše države lako je puniti arene, ali biti poput pjevačkih legendi koje imitira, a koje znaju što su za svoj ugled žrtvovale, ipak je malo teže.
Ima sve što treba da bi bio pop-zvijezda
Iako je većina prosječnih građana zna uglavnom po najvećem hitu grupe ET devedesetih, pjesmi “Tek je 12 sati”, Vanna u estradnim krugovima također uživa ugled kao beskompromisna pjevačica koja inzistira na vokalnoj točnosti i ima apsolutan sluh te golemo glazbeno znanje. Pritom je kroz televizijske emisije Vanna uključena i u rad s mladim talentima, a teret slave podnijela je i sama vrlo mlada jer nije imala ni 20 godina, baš kao Jakov, kada ju je pozvala grupa Boa, koja je primijetila njezine vokalne sposobnosti. Tada kao Ivana Ranilović, ova Koprivničanka 1990. nastupila je pred 60 tisuća ljudi na koncertu Davida Bowieja. Vanna je poznata i kao snaha Antona Vrdoljaka, a iz skladnog braka s redateljevim sinom Andrijom postala je majka, pa čak i baka. Ispričala je kako je za Jakova čula zahvaljujući svojoj kćeri Jani, i to prije nekoliko godina. Brzo ga je zavoljela.
“Jakov ima sve što treba da bi bio pop-zvijezda. Okružen je jako dobrom ekipom pozitivnih, glazbeno zanimljivih i potentnih ljudi koji mu znaju pomoći, kako glazbeno tako i životno. Život ionako nosi svoje zamke, ne trebaju to raditi i ljudi. Ne treba ga više kriviti za uspjeh postignut na bazi tuđih pjesama”, rekla je Vanna pa dodala kako je njegov prvi album “Ja za čuda letim”, koji je objavljen prije mjesec dana, “jako dobar, a publika već zna gotovo sve pjesme”.
Prodao tri puta više ulaznica od Cetinskog
Da javnost očito malo pamti, dokaz je to što je Tony Cetinski otkazao novosadski koncert u Spensu doznavši za krvavu namjenu tog objekta u ratu, no unatoč svim kontroverzijama, Jozinović ga je odlučio održati te je prodao navodno tri puta više ulaznica od Cetinskog, koji je regionalna zvijezda već desetljećima. Jozinović je u tom povodu poručio da glazba “ne poznaje granice”. S tim se vjerojatno ne bi složio čovjek koji mu je, kako kaže, uzor među glazbenicima, pokojni Oliver, koji je, svjedočeći ratnim razaranjima Dalmacije, dao riječ koju je održao do smrti, da u Srbiju neće ići, iako je bio suočen s nevjerojatnim pritiscima i golemim svotama samo da otpjeva nekoliko pjesama.
Oliver je pritom isticao da njegova odluka nije usmjerena protiv stanovnika Srbije, nego je bunt protiv zločina te države devedesetih, a Srbima je rekao da su rado viđeni na njegovim koncertima bilo gdje drugdje u svijetu. Isti stav, iako bez istog moralnog pokrića, ima i Ceca, žena koja je i nakon smrti svojeg muža Željka Ražnatovića Arkana ostala vjerna njegovim zločinačkim načelima pa, iako stalno govori da ne želi u Hrvatsku, stvarnost kaže da je ovdje nitko i ne priziva.
