Usprkos činjenici da se na listi priznatih prirodnih mineralnih i izvorskih voda na bh. tržištu nalazi čak 35 voda iz različitih dijelova države, kao i deset stolnih voda, u prvih deset mjeseci ove godine za uvoz vode potrošili smo oko 29,3 miliona KM.
Mala zemlja
Ako tome dodamo 192,7 miliona KM, koliko smo izdvojili za vode sa šećerom i drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju, bezalkoholno pivo, sokove i druga bezalkoholna pića, podaci — UINO BiH pokazuju da smo za vodu i pića čiji je voda osnovni sastojak izdvojili zabrinjavajućih 222.107.753 KM.
Velika Europa
-Znam šta je najpametniji potez. Neću ulaziti u političke stvari, ali ovom malom prostoru potrebni su velika Europa i tržište od 500 milijuna ljudi. Da imamo mogućnost da izađemo odavde, bez dodatnih nameta, pa da se borimo da se naša kvaliteta tamo prepozna i tako ojačamo vlastitu proizvodnju koja će biti konkurentna u širim okvirima – ističe profesor Željko Rička.
– Iz našeg kuta, to se može smatrati katastrofom. Znamo da imamo izvorišta napretek, značajne komparativne prednosti u smislu kvaliteta vode, tako da su ovakvi podaci veoma zabrinjavajući – kaže za “Avaz” ekonomski stručnjak, sveučilišni profesor Željko Rička.
Jedni drugima
Međutim, dodaje, ne smijemo zaboraviti da je BiH mala zemlja odnosu na države iz kojih uvozimo vodu, pa domaća proizvodjač ne može parirati stranoj.
– Pogotovo što mi nikada nismo shvatili, a što ćemo, nadam se, naučiti ako uđemo u EU, da ne trebamo pošto-poto jedni drugima biti konkurencija. Imamo desetine domaćih proizvođača voda, a malo tržište u BiH, pa se s kapacitetima koje imaju moraju nositi s konkurencijom iz uvoza. Ne možemo konkurirati ni vani, jer nijedno tržište ne ugovara poslove na godinu, već na pet ili deset godina – kaže profesor
