Branimir Penava to iskustvo gradi kroz dugogodišnji rad u Etno selu Herceg u Međugorju, projektu koji od 2008. godine povezuje hercegovačku tradiciju s modernim hotelijerstvom i ugostiteljstvom. Kao izvršni direktor uključen je u njegov razvoj od samih početaka, a tijekom godina svjedočio je promjenama turističkog tržišta, očekivanja gostiju i uvjeta poslovanja. Danas se Etno selo Herceg ubraja među prepoznatljive turističke komplekse Hercegovine, a njegov razvoj pokazuje koliko je važno lokalnu baštinu oblikovati u cjelovitu i tržišno prepoznatljivu ponudu.
U razgovoru za portal BiH Turizam Penava govori o odlukama koje su obilježile razvoj Etno sela Herceg, važnosti autentičnosti, kvaliteti usluge i ljudima koji stoje iza svakog turističkog rezultata. Posebno se osvrće na izazove s kojima se suočava turistički sektor, od nedostatka stručnih kadrova i sezonalnosti do potrebe za snažnijom suradnjom među turističkim djelatnicima, institucijama i lokalnim zajednicama.
Njegovi odgovori otvaraju i šire pitanje: kako potencijale Bosne i Hercegovine pretvoriti u kvalitetan, konkurentan i održiv turizam? Penava pritom ne govori samo o poslovanju jednog kompleksa, nego i o odgovornosti prema prirodnim resursima, kulturnoj raznolikosti i ljudima bez kojih nijedna destinacija ne može dugoročno uspjeti.
Od ideje do prepoznatljive destinacije
Autentičnost kao poslovna prednost
Etno selo Herceg povezuje hercegovačku arhitekturu, tradiciju, gastronomiju, vina, smještaj i organizaciju događaja. Kako ste uspjeli očuvati autentičnost lokalne baštine, a istodobno razvijati sadržaje i usluge prema očekivanjima suvremenih gostiju? Koji su se dijelovi ponude pokazali posebno važnima za prepoznatljivost destinacije?
Investitor, arhitekt i struka kreirali su koncept koji je u tom razdoblju, a i danas, bio ispred svog vremena. Željeli smo projekt koji će živjeti s gostom i za gosta, te ostvarivati profit za daljnja ulaganja u sadržaje koji čine našu destinaciju. Povod izgradnje bila je sama pozicija – blizina marijanskog svetišta Međugorja i Hercegovina koja je prepuna simbolike, ali i specifične autohtone ponude.
Zadali smo si projektni zadatak da objektom i sadržajima odgovorimo na sve potrebe koje su u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu svakodnevica, a da pritom zadržimo prepoznatljivost lokalne gastronomije, enologije, kulture i arhitekture prilagođene današnjem gostu. Vodili smo se tezom “Autentično i moderno”. Taj se koncept pokazao iznimno uspješnim i donosi poslovni rezultat, ali on zahtijeva aktivan i kreativan pristup svakodnevnom radu koji traži, u prvom redu gost, pa i svi ostali dionici.
Od posjeta do cjelovitog turističkog doživljaja
Međugorje privlači goste iz brojnih zemalja, a Hercegovina raspolaže i drugim vrijednim prirodnim, kulturnim i gastronomskim atrakcijama. Koliko je važno povezivati različite turističke sadržaje kako bi gosti u regiji ostajali dulje, ostvarivali više noćenja i upoznavali više destinacija? Gdje vidite najveći prostor za razvoj takve suradnje u Hercegovini?
Destinacija je stručni pojam koji u sebi sažima sve ovo što ste naveli kroz vaše pitanje, no moramo objektivno i realno sagledati naše prednosti i nedostatke koje smo imali, koje imamo i koje očekujemo. Unutar složene administrativne atmosfere u Bosni i Hercegovini, kako za investitore tako i za goste, prostor za konstruktivnu i uspješnu poslovnu suradnju postoji u svakom segmentu našeg društva i u samom ambijentu koji gost osjeti tijekom boravka.
Smatram da školovana i stručna zajednica u ugostiteljstvu mora jasno dati smjernice razvoja sadržaja i ponude na temelju osobnog iskustva. Moramo se zapitati: što bismo mi, kao gosti, željeli da nam domaćini ponude? Osobno iskustvo gosta u nekoj destinaciji ključ je za naše buduće goste, jer jedino tada možemo biti domaćini s vrhunskom ponudom i uslugom zbog koje se netko vraća. Tu leži ogroman prostor za nužnu i uspješnu poslovnu suradnju koju moramo komunicirati međusobno i s gostima, ukoliko doista želimo stvarati Destinaciju po njezinoj izvornoj i stručnoj definiciji.
Ljudi kao temelj kvalitete u turizmu
U ugostiteljstvu i hotelijerstvu kvaliteta usluge uvelike ovisi o ljudima, njihovim znanjima i profesionalnosti. Iz iskustva vođenja velikog turističko-ugostiteljskog kompleksa, što se pokazalo najvažnijim za privlačenje, osposobljavanje i zadržavanje kvalitetnih zaposlenika? Što bi turistički sektor i obrazovne institucije u BiH mogli napraviti kako bi se bolje pripremili za potrebe poslodavaca?
Okruženje i vrijeme u kojem se trenutno nalazimo često zanemaruju navedene termine; na djelu je poremećaj vrijednosti kao sustava, što nas je dovelo do disbalansa kriterija u svim sferama društva. Obitelj i obrazovanje su temelj društva, a poslodavci bi trebali uvažavati potrebe zaposlenika – ne samo kroz plaću, nego kroz cijeli niz aktivnosti koje čine sinergiju i zajednički uspjeh između poslodavca i uposlenika.
Turistički sektor već duže razdoblje doživljava korjenite promjene koje su dovele do teškog stanja u obrazovnom sustavu te kroničnog nedostatka kadrova za rad. To poslodavce dovodi u iznimno tešku situaciju, pa je struka pala u drugi plan jer se nismo uspjeli zajednički posložiti i zaštititi je kao temelj za poslovni i svaki drugi rezultat. Svjedočimo i generacijskom jazu, gdje brza tehnološka rješenja stvaraju privid da su instant-odgovori dobri, ali oni nisu nužno kvalitetni. Tehnologija i novi modeli rada učinili su svoje, pa usluge u ugostiteljstvu postaju upitne kao model koji su škole generacijama isporučivale. Ipak, rad na sebi i rad s mladima se uvijek isplati, pod uvjetom da su odnosi i one bazične “tvorničke postavke” pravilno postavljeni. To je ono što svi očekujemo kada se kaže “vrijednost za novac” u kontekstu ponude i usluge.
Produljenje sezone i održivost poslovanja
Jedan od važnih izazova turizma u Hercegovini jest ravnomjernije poslovanje tijekom godine. Koliko raznovrsna ponuda, od gastronomije i wellnessa do kongresa, proslava i drugih događaja, može pomoći u produljenju sezone i smanjenju ovisnosti o pojedinim vrstama gostiju? Koji su se sadržaji i poslovni pristupi u Vašem iskustvu pokazali najperspektivnijima?
U destinaciji koja ima izrazito naglašenu sezonalnost, cjelogodišnjom ponudom teško možemo radikalno promijeniti opći poslovni rezultat preko noći, ali kontinuirani, cjelogodišnji rad ključan je za održavanje i stabilnost TIMA. Naš tim mora imati kontinuitet rada i profesionalni pristup svih 365 dana u godini, kako bi zadržao stalnu spremnost za najvišu razinu usluge kada je ona najpotrebnija.
Mi se ne smijemo fokusirati na kratkoročnu sezonu i sezonske radnike, već isključivo na cjelogodišnje poslovanje. Upravo nam je takav, strateški pristup omogućio da u ovoj turističkoj 2026. godini ostvarimo značajno povećanje prometa i dodatno učvrstimo svoju poziciju. Osmišljavanje tematskih i izvansezonskih događanja kroz sinergiju s lokalnom zajednicom pokazalo se kao izvrstan model. Cjelogodišnje poslovanje svih 365 dana u godini je izuzetno zahtjevno i uključuje cijeli niz stručnih analiza za donošenje odluka, no rezultati iz 2026. godine potvrđuju da je ustrajnost na kontinuiranom radu jedini ispravan put za stabilan rast.
Što je potrebno za snažniji turizam Bosne i Hercegovine?
Bosna i Hercegovina ima značajne prirodne, kulturne i gastronomske potencijale, ali njihovo pretvaranje u konkurentan turistički proizvod zahtijeva dugoročno planiranje i suradnju. Kada biste mogli izdvojiti tri prioriteta koja bi turističke institucije, lokalne zajednice i privatni sektor trebali zajednički razvijati u sljedećih pet godina, koji bi to bili i zašto?
Sagledavajući proteklih 20 godina rada u turizmu BiH, kao tri ključna prioriteta izdvojio bih sljedeće:
- Zaštita prirodnog naslijeđa (s naglaskom na VODU): Potrebna nam je stroga zakonska zaštita i primjena kriterija zdravog razuma. Imamo zemlju nevjerojatnih prirodnih ljepota, potencijala i izvrsnog geografskog položaja. To nam nameće golemu odgovornost u kakvom ćemo stanju resurse ostaviti budućim generacijama te kako ćemo im prenijeti svijest o važnosti i prednostima naše prirode.
- Afirmacija multietničnosti i kulturne sinergije kao turističkog bogatstva: Našu multietničnost moramo početi promatrati iz potpuno drugog kuta – kao našu veliku prednost, benefit i bogatstvo te primarni motiv dolaska gostiju. Bosna i Hercegovina nudi jedinstvenu priliku za doživljaj spoja različitih kultura na malom prostoru. U našoj specifičnoj poziciji prelijevaju se utjecaji orijentalne i mediteranske kulture. To se najljepše ogleda u gastronomiji, kroz jedinstvene okuse domaćih proizvoda protkane trudom i radom našeg čovjeka koji pruža uslugu s posebnim pristupom gostu. Prepoznatljiva gostoljubivost s kvalitetom jela i pića naša je velika prednost.
- Kompetencija dionika i razvoj stvarnih potreba tržišta: Preduvjet za promicanje svih navedenih stavki i općenito djelovanje na potencijale jest kompetencija dionika sustava. Turističke institucije, lokalne zajednice i privatni sektor moraju razvijati proizvode koje tržište objektivno treba i traži, jer se to od njih s pravom očekuje.
Razgovor s Branimirem Penavom pokazuje da se dugoročan uspjeh u turizmu ne gradi jednom dobrom idejom, nego svakodnevnim radom, stručnim pristupom i spremnošću na prilagodbu. Iskustvo Etno sela Herceg potvrđuje da tradicija može biti važna poslovna prednost kada se poveže s kvalitetnom uslugom, suvremenim sadržajima i jasnim razumijevanjem potreba gostiju.
Ipak, iskustvo jednog turističkog kompleksa ne može samo riješiti izazove s kojima se suočava cijeli sektor. Za snažniji turizam Bosne i Hercegovine potrebno je više međusobne suradnje, kvalitetnije obrazovanje i veće uvažavanje stručnosti, ali i odgovorniji odnos prema prirodnim i kulturnim vrijednostima koje zemlju čine posebnom. Kako Penava ističe, zaštita prirodnog naslijeđa, afirmacija kulturne raznolikosti i razvoj ponude prema stvarnim potrebama tržišta trebali bi biti među ključnim prioritetima u godinama koje dolaze.
Upravo je u tome i najvažnija poruka ovog razgovora: turistički potencijal sam po sebi nije dovoljan. Vrijednost nastaje tek kada se potencijal prepozna, stručno razvija i pretvori u iskustvo zbog kojeg se gosti vraćaju. Bosna i Hercegovina ima prirodne ljepote, bogatu baštinu i prepoznatljivu gostoljubivost. Hoće li te prednosti postati temelj snažnijeg i održivijeg turizma, ovisit će ponajprije o znanju, odgovornosti i spremnosti svih sudionika da rade prema zajedničkom cilju.
