Procjenjuje se da se u Hrvatsku svake godine iz dijaspore vrati oko 10.000 ljudi, a samo u posljednje tri godine njih oko 30.000 odlučilo je ponovno živjeti u domovini. Posebno je izražen povratak iz Njemačke, ali sve je primjetniji i interes Hrvata iz Latinske Amerike, Australije i drugih dijelova svijeta.
Iz Ministarstva demografije i useljeništva navode kako se najčešće vraćaju mlade obitelji s dvoje ili više djece, predškolske i rane školske dobi.
Zašto se ljudi vraćaju?
Među glavnim razlozima povratka povratnici najčešće ističu kvalitetu života i sigurnost, ali i želju da djeca odrastaju u okruženju koje njeguje hrvatske tradicionalne vrijednosti.
Hrvatska se, prema ocjenama povratnika, percipira kao sigurna zemlja s niskom stopom nasilnog kriminala i stabilnim društvenim okruženjem, što je za mnoge obitelji ključni čimbenik pri donošenju odluke o povratku.
Ekonomski razlozi također su važni, ali često nisu jedini motiv. Mnogi povratnici žele iskoristiti znanje, iskustvo i ušteđevinu stečenu u inozemstvu kako bi pokrenuli vlastiti posao ili riješili stambeno pitanje u domovini.
Gdje se povratnici najčešće naseljavaju?
Najveći interes za povratak bilježi se u:
-
Zagrebu
-
Slavoniji, posebno u Osijeku
-
Splitsko-dalmatinskoj županiji, osobito u manjim mjestima u zaleđu.
Procjenjuje se da u svijetu danas živi oko 3,4 milijuna ljudi hrvatskog podrijetla i njihovih potomaka, a najviše ih je u Argentini, Australiji, SAD-u, Kanadi, Čileu, Brazilu, Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji.
Državni poticaji za povratnike
Kako bi dodatno potaknula povratak iseljenika, država nudi i financijske poticaje. Jedna od najvažnijih mjera je program „Biram Hrvatsku“ Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Kroz tu mjeru povratnici mogu dobiti do 27.000 eura potpore za pokretanje vlastitog posla, posebno ako se odluče živjeti i raditi u demografski ugroženim područjima poput:
-
Slavonije
-
Banovine
-
Korduna
-
Like
-
Gorskog kotara
-
zaleđa dalmatinskih županija
-
otoka.
Pet godina bez poreza
Povratnici koji su najmanje dvije godine živjeli u inozemstvu mogu ostvariti i oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak u razdoblju do pet godina nakon povratka.
Dodatno, novi Zakon o strancima omogućuje jednostavnije reguliranje boravka kroz kategoriju „useljavanje i povratak hrvatskog iseljeništva“, uz potvrdu Ministarstva demografije.
Stambeno zbrinjavanje i učenje jezika
Od kraja 2025. godine povratnicima je omogućen i pristup fondu nekretnina za stambeno zbrinjavanje, čime država želi dodatno olakšati trajni povratak u Hrvatsku.
Za potomke iseljenika koji žele naučiti hrvatski jezik osigurane su i stipendije za tečajeve hrvatskog jezika. Program se provodi na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Puli, Rijeci, Zadru i Splitu, a stipendije pokrivaju troškove tečaja, smještaja i prehrane.
