Cilj HERAG-a je biti prepoznat kao pokretač i nosilac razvojnih aktivnosti na području na kojem već djeluje, ali i šire, s obzirom na dosadašnje djelovanje Agencije
Razvojna agencija Zapadnohercegovačkog kantona HERAG je neprofitna ustanova sa sjedištem u Posušju, formirana od Vlade ovog kantona, u skladu s njenim strateškim opredjeljenjem, a s ciljem trajnog obavljanja djelatnosti upravljanja i koordinacije razvojnih resursa, stvaranja pretpostavki za razvojni poduzetnički ambijent i poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, te formiranje kreditno-jamstvenog fonda za poticanje i razvoj poduzetništva, s ciljem stalnog povećanja zaposlenosti u samom kantonu. Direktor HERAG-a Ivan Jelčić u razgovoru za Oslobođenje govori o aktualnim projektima, dosadašnjim uspjesima, planovima i daljim ciljevima ove agencije.
Nedavno ste u Posušju potpisali sporazum za projekt Compete Plamet. Možete li nam reći o kakvom je projektu riječ?
– Riječ je o projektu koji se provodi u okviru Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, ukupne vrijednosti 1.603.369,21 euro. Kroz program Interreg IPA prekogranične suradnje financira se 85 posto projektnih aktivnosti, što je iznos od 1.362.863,82 eura.
Razvoj mreže znanja
Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri. Glavni cilj projekta je poboljšati institucionalnu podršku i usluge malim i srednjim poduzećima u sektoru metala i plastike u Šibensko-kninskoj županiji u Republici Hrvatskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Koje aktivnosti su najvažnije za sam projekt?
– Najvažniji su razvoj mreže znanja u sektoru metala i plastike, poboljšanje institucionalne infrastrukture u Šibensko-kninskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, opremanje centara za pružanje usluga, te razvijanje trening-programa i obučavanje osoblja za kvalitetno pružanje usluga. Trajanje provedbe projekta je 24 mjeseca.
Projekt ste dobili već nakon prvog poziva?
– Tako je. Kao ravnatelju Razvojne agencije Županije zapadnohercegovačke – HERAG, to mi istinski laska, ali je sve to ujedno velika odgovornost i izazov za sve nas. Budući da smo vodeći partner, HERAG je najodgovorniji za implementaciju projektnih aktivnosti, što u ovako zahtjevnom projektu nije nimalo lako.
Radite li trenutno na još nekim projektima i ako već jeste, koliko su oni značajni u ukupnom razvoju Zapadnohercegovačkog kantona?
– Trenutačno provodimo nekoliko projekata koji su financirani sredstvima stranih donatora. U tijeku je provedba projekta iz poziva prekogranične suradnje BiH – Crna Gora, te projekta financiranog od GIZ-a i EU. U partnerstvu s Turističkom zajednicom ZHK-a, Općinom Ljubuški i Javnom ustanovom Radimlja, provodimo projekt Tematske rute srednjovjekovne hercegove zemlje “Tema srednji vijek”. Cilj je doprinijeti održivom gospodarskom razvoju i uspostavi prekogranične suradnje ekonomskih aktera u turizmu i primarnom sektoru u graničnom području BiH i Crne Gore. Ukupna vrijednost je 467.000 eura. Također, provodimo i projekt “Razvoj MSP u lancu vrijednosti ljubuškog ranog krumpira”, koji je financiran od GIZ-a i Europske unije. Partneri su PZ Plodovi zemlje Ljubuški, te poduzeća “Rosić” i “Borna”. Ukupna vrijednost projekta je 157.805 KM. Cilj je razvoj i povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća (MSP) u lancu proizvodnje i distribucije brendiranog i geografski zaštićenog ljubuškog ranog krumpira. Usporedno s aktivnostima ovog projekta, HERAG je u suradnji sa EU ProLocal programom osnovao “Forum za sektor voća i povrća”, koji će u početnoj fazi rada akcenat staviti na lanac vrijednosti mladog krumpira. Zamisao je da Forum predstavlja platformu za dijalog i koordinaciju svih pitanja koja se tiču sektora voća i povrća. Na redovnim sastancima definiraju se problemi kojih je u ovom sektoru, nažalost, mnogo, te se formuliraju prijedlozi i ideje za njihovo rješavanje. Dobre i realistične ideje i inicijative pokrenute na ovim skupovima plasirat će se prema javnom sektoru na razini ZHŽ-a, ali i šire, a s ciljem njihovog rješavanja i pronalaženja najboljih načina za njihovu realizaciju. Iz navedenog je jasan značaj projekata koje provodimo za razvoj ovog dijela BiH.
Koliko sredstava je HERAG dosad povukao od stranih donatora?
– Do danas smo pripremili i proveli niz projekata koji su doprinijeli razvoju naše županije. Najznačajniji utjecaj na zapošljavanje ima projekt izgradnje i opremanja Poduzetničkog inkubatora HIPod. Uspješno smo proveli šest projekata, a u tijeku su još tri, koje financiraju strani donatori. Na ovaj način HERAG je povukao preko 4.000.000 KM grant sredstava. Većina tih projekata financirana je sredstvima Europske unije.
Pripremate li nove projekte i planirate li ih kandidirati na otvorene konkurse?
– Proces pripreme kvalitetnih projekata nije lagan jer ne ovisi samo o Agenciji i njenim sposobnostima već i o partnerima, predstavnicima institucija ili udruga koje se u pravilu prvi put susreću s EU procedurama, što umnogome usporava i otežava samu pripremu.
Novi projekti
Kada govorimo o novim, već smo aplicirali s projektom “Poboljšanje investicijskih potencijala u Županiji zapadnohercegovačkoj”, čija je vrijednost 182.000 KM. Cilj projekta je povećanje domaćih i stranih investicija u općine i Županiju. Osim ovog projekta, pripremamo se i za drugi poziv Interreg IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, koji bi trebao biti otvoren početkom iduće godine. Kao što se može vidjeti, konstantno prijavljujemo i pripremamo nove projekte, te se nadamo da će ih što više biti odobreno, s obzirom na to da je svakim danom sve veća i jača konkurencija.
Koje ste ciljeve postavili pred sebe kad je riječ o bliskoj budućnosti?
– Želio bih, prije svega, da HERAG bude prepoznat kao pokretač i nositelj razvojnih aktivnosti na području na kojem već djeluje, ali i šire, s obzirom na to da smo pokazali da možemo i koliko možemo. Također, uzimajući u obzir činjenicu da bi Bosna i Hercegovina uskoro mogla dobiti kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji, te fondove i mogućnosti koje to otvara, smatram da je potrebno žurno educirati što veći broj osoba o EU procedurama. U tom kontekstu potrebno je raditi na boljem uvezivanju općina i županija u Bosni i Hercegovini međusobno, ali i sa HERAG-om kako bismo bili spremni, u trenutku kad nam se otvore vrata ostalih komponenti IPA fondova, za njih aplicirati i iste dobiti, te na taj način poboljšati uvjete života svih stanovnika u cijeloj zemlji.
