Zašto su Šveđani plašili djecu s Hrvatima, upitala je voditeljica HRT-ove emisije ‘Kod nas doma‘ Iva Šulentić vodećeg hrvatskog komunikacijskog stručnjaka – Božu Skoku.
Dobro pitanje a odgovor je vrlo jednostavan. Zato što, prvi stereotip o Hrvatima koji se pojavio u Europi tamo negde u 17. i 18 stoljeću jest da su Hrvati bili strašni ratnici. I onda smo istraživali zašto su oni u jednom Europljanima bili strašni.
Zato što smo dolazili s granice gdje smo se cijelo vrijeme borili s Turcima i morali smo stjecati neke druge ratničke vještine vještine koje su bile prilično nepoznate u Europi.
I onda kada su Hrvati vrlo često ratovali za druge europske vladare, mi smo donosili dio tih svojih ratničkih vještina kojima su oni bili fascinirani.
A upravo švedski kralj, Gustav Adolf, on je smatran jednim od prvih profesionalnih časnika. Dakle, on je bio profesionalni vojnik i on je negdje u svojim zapisima rekao da se boji jedino Hrvata.
Jer Hrvati su strašni, njima ni sam vrag ne može uteći. I po vragu u 30-godišnjem ratu gdje su Hrvati ratovali na strani katoličkih zemalja, on je poginuo negdje u Njemačkoj. I, naravno Šveđani su mislili: ‘ A tko ga je došao glave, već Hrvati‘. Srećom kasnije su povjesničari utvrdili da Hrvati nisu nikada ratovali tamo gdje je on poginuo, ali legenda se počela širiti i strašni Hrvati su tako plašili mali djecu, pojasnio Skoko.
Isječak je to iz emisije u kojoj je predstavljena nova Božina knjiga – Hrvatska u 30 priča omogućit će čitateljima da iz potpuno drugačije perspektive dožive Hrvatsku i Hrvate, njihov mentalitet i način života, povijest i sadašnjost, doprinose i mane, razlike i sličnosti s drugim europskim narodima, a doznat će i zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu, zbog čega su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, a ipak teško podnose tuđi uspjeh, zašto je Hrvatska bila jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao tradicionalnu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Picassa; čime su Hrvati oduševili francuskog kralja Luja XIV. i zašto bi američki ribari i vinogradari trebali biti zahvalni Hrvatima.
Iz uvodnika:
Kako bismo domaćim i inozemnim čitateljima ponudili nešto više od štiva kakvog mogu pronaći u popularnim turističkim vodičima, a da ih opet ne zamaramo s mnoštvom povijesnih činjenica i znanstvenih pikanterija, odlučili smo se za ovo privlačno izdanje Hrvatska u 30 priča. Među tim pomno odabranim pričama, utemeljenima na činjenicama i atraktivno ispričanima, naći ćete sve ono što ste oduvijek htjeli doznati o Hrvatskoj i Hrvatima, ali se niste usudili pitati ili ste teško pronalazili po bespućima interneta. Ispričat ćemo vam ponešto o hrvatskom mentalitetu, geografskim posebnostima, tradiciji i običajima, o poznatim Hrvatima, hrvatskom mjestu u Europi, o tome po čemu su posebni i što nude na suvremenom tržištu… Nismo zaboravili odgovoriti ni na pitanja poput onih – zašto Hrvati toliko vremena provode ispijajući kavu na terasama, zašto su Šveđani nekada plašili malu djecu Hrvatima, zašto su Hrvati europski rekorderi u doniranju organa, zašto su bili jedna od prvih kršćanskih zemalja koja je priznala islam kao službenu religiju, koja je Hrvatica bila muza velikog Pabla Picassa ili zašto je hrvatski crtani film tako popularan? Uvjereni smo da ćete uživati u ovoj šetnji kroz Hrvatsku i da ćete nakon čitanja ove knjige zasigurno drukčije doživljavati Hrvate. Ne nužno pozitivnije, ni negativnije, već u svakom slučaju cjelovitije. Uz sjajne ilustracije Vedrana Klemensa i dizajn Zorana Birmana, 30 priča ispričat će vam vrhunski poznavatelji nacionalnog identiteta i suvremenog brenda Hrvatske – sveučilišni profesor i jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za odnose s javnošću Božo Skoko, koji je već objavio niz knjiga posvećenih identitetu i imidžu Hrvatske, te vrhunski diplomat, autor i publicist (rođeni Parižanin) Zvonimir Frka-Petešić, trenutačno na poziciji voditelja Ureda predsjednika Vlade. Iako su veliki zaljubljenici u Hrvatsku, oduševit ćete se njihovom objektivnošću, kritičnošću pa i priličnom dozom humora. U svakom slučaju pred vama je Hrvatska iz sasvim drukčije perspektive!
Dražen Klarić urednik knjige / glavni i odgovorni urednik Večernjeg lista