Prije početka školske godine i polaska u vrtić mnogi roditelji “filaju” djecu raznoraznim dodacima prehrani i energetskim pločicama kako bi im osnažili imunitet. To je prema tvrdnjama mladih majki vrlo raširena praksa pa smo istražili što stručnjaci misle o tome i kako bi zapravo trebala izgledati prehrana predškolaca da bi ostali zdravi.
Snažan imunitet jamstvo je zdravlja, pa je logično da roditelje zanima kako ga povećati i ojačati. Svi želimo zaštititi svoju djecu od padova, udaraca i modrica ili infekcija i bolesti koje se mogu izbjeći. Kako biste pomogli svom djetetu u prevenciji bolesti, važno je poticati dobre navike i poduzimati korake za jačanje imunološkog sustava od najranije dobi.
Veliki dio onoga što djetetov imunološki sustav čini jakim je zdrav razum. No, valja imati na umu da se djetetov imunološki sustav tek formira, stoga sve intervencije moraju biti sigurne i dobro promišljene.
Liječnici i iskusni roditelji znaju da se dijete može razboljeti vrlo često: 5-7 puta godišnje ili čak 12 puta – kada krene u vrtić. A to ne znači da je imunološki sustav u problemu. Ali ako praktički ne izlazite iz pedijatrijske ordinacije, a gotovo svaki teški akutni respiratorni sindrom (SARS – Severe acute respiratory syndrome) završava komplikacijama, tada su najvjerojatnije potrebni imunostimulansi. Međutim, samo stručnjak može sa sigurnošću reći kada je potrebno uzimati dodatke. Nema samoliječenja!
ŠTO POMAŽE, A ŠTO ODMAŽE?
Tijekom pandemije koronavirusa na internetu su se pojavljivale mnoge publikacije o važnosti jačanja imuniteta, pa tako i kod djece. Ali mnogi recepti koji se preporučuju maloj djeci, trpe kritike i mogu biti opasni za krhko dječje tijelo. Da bismo razumjeli kako možemo utjecati na imunitet kod djece, kako ga potaknuti i povećati, važno je prvo razumjeti što je to, kako funkcionira imunološki sustav, koje su njegove karakteristike u dječjoj dobi, koje metode i sredstva pomažu, a koje ga ometaju.
Imunološki sustav jedan je od najnaprednijih načina zaštite ljudskog organizma od vanjskih utjecaja i promjena stanica u tijelu. Ne štiti samo od infekcija, nego i od stranih tvari, kao i od vlastitih, ali promijenjenih stanica koje mogu uzrokovati tumorske bolesti. Zajedno sa svim organima i sustavima, imunološki sustav počinje se formirati već u maternici, od prvih tjedana trudnoće. Dio zaštite prenosi se s roditelja, na razini gena. Osim toga, majčin organizam tijekom trudnoće stvara određene zaštite – primjerice, gotova antitijela protiv infekcija koja štite bebu u prvim tjednima nakon rođenja.
Do rođenja dijete ima relativno zreo, ali ne i potpuno zreo imunološki sustav. Konačno se formira do otprilike sedme, osme godine života. A da bi se dijete pravilno razvijalo, mora učiti o svijetu oko sebe, trenirati svoj imunološki sustav i primati potrebne tvari za izgradnju imunoloških stanica, antitijela i zaštitnih barijera. U tom slučaju do odrasle dobi ljudi razvijaju potpunu imunološku obranu protiv većine agresora s odgovarajućim reakcijama na podražaje.
Imunitet je usmjeren protiv opasnih virusa, mikroba, gljivica i dijelom protiv parazita. Osim toga, prepoznaje i uništava vlastite stanice koje su se promijenile i mogu postati opasne za organizam (mutirale su, oštećene su).
KAKO POVEĆATI IMUNITET DJECE KOD KUĆE
Mnogi roditelji, kada primijete česte bolesti svoje djece, odmah pomisle da im je imunitet opao i razmišljaju kako ga ojačati. Ali to nije baš prava ideja o tome kako funkcionira imunitet. Kao što je spomenuto, djeca se rađaju s formiranim, ali nezrelim imunitetom. Stoga je važno dijete trenirati, educirati i razvijati njegov imunitet. Za to se mora upoznati s okolinom, iz nje primiti odgovarajuće podražaje, a pritom u tijelo unijeti sve potrebne tvari za sintezu imunoloških stanica i zaštitnih spojeva.
Kako bi trenirali imunitet, djeca se moraju s vremena na vrijeme razboljeti, u djetinjstvu to čine češće od odraslih. Ovo je također trening imuniteta, razvoj obrambenih mehanizama. To bi trebale biti infekcije koje su relativno lagane, stabilne. Posebno agresivne infekcije, opasne bolesti ili ekstremne ozljede neće pomoći. Gotovo je nemoguće stvoriti sterilne uvjete koji bi zaštitili dijete od bilo kakvih vanjskih utjecaja. Sve bi trebalo biti umjereno.
Ali ako se dijete dugo ne može riješiti prehlade, često i dugo pobolijeva, njegov imunološki sustav treba pomoć i podršku. Zatim treba posvetiti pozornost jačanju njihova imunološkog sustava, kako bi se djetetov organizam sam izborio s raznim bakterijskim i virusnim napadačima.
– Ponekad roditelji nisu dovoljno educirani u smislu da razumiju kako debljina može dugoročno itekako ugroziti zdravlje djeteta. Stoga mislim da je važno da roditelji male djece nauče prepoznati kada je dijete “sito” jer prekomjerno prejedanje ili pak nedovoljno jedenje treba izbjegavati. Od malena učite dijete da jede pravilno, ništa se neće dogoditi vašem djetetu starijem od dvije godine ako ga hrabrite da jede nutritivno kvalitetniju hranu, hranu bogatu biljnim vlaknima, a da pri tome ne unosi prekomjerno hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom.
Ako su vam obiteljski objedi uvijek “na brzinu” te često ne jedete zajedno, to sada promijenite, nađite vremena u vašem prezaposlenom danu jer ste vi model vašem djetetu kako treba jesti i kako će se ponašati. Ako vaše dijete ne voli povrće a vi ste zabrinuti i ne znate što raditi, jednostavno lagano kuhanu mrkvu i rajčicu izmiksajte u mikseru, začinite te ovaj povrtni pire dodajte tjestenini, riži, odnosno svaki dan mijenjajte drugu vrstu povrća. Od voća pripremajte razne shakove, ali nemojte spominjati niti pokazivati nakanu da mora unijeti “5 porcija voća i povrća” na dan jer dijete čim osjeti neku vrstu pritiska pri hranjenju može odbiti obrok – kaže dr. Lejla Kažinić Kreho, liječnica i nutricionistica u Savjetovalištu Nutrimen, koja ujedno otkriva koja je prava prehrana za osnovnoškolce kako bi sačuvali imunitet.
– Dijete mora jesti raznoliko, što znači da unosi kompleksne ugljikohidrate poput tjestenine, riže, kruha (ako naravno nema celijakiju ili intoleranciju na gluten), mlijeko i mliječne proizvode, proteine iz mesa, ribu, jaja, mahunarke kao što su grah, leća, slanutak te svježe voće i povrće. No, pazite da ne pretjerujete sa smeđim varijantama riže, tjestenine, kruha jer sadrže fitate koji inhibiraju važne minerale kao što su cink, željezo, kalcij – esencijalne dječje nutrijente. Istraživanja pokazuju da je kod većine djece prisutan nedostatak kalcija, folne kiseline, željeza i cinka. Ovi važni nutrijenti se najbolje apsorbiraju iz hrane te bi stoga, po mom mišljenju, školski jelovnici upravo trebali biti bogati ovim nutrijentima i biti kreirani uz stručnu pomoć.
FASF FOOD HRANA OSVOJILA 70 POSTO ŠKOLSKE DJECE!
Sve veći broj djece koristi fast food obroke, što za posljedicu ima enormno debljanje i smanjen imunitet!?
– Točno. “Kola-kolonizacija” internacionalni trend na koji danas upozoravamo, trend je prehrane bogate mastima i šećerima koja nam “deblja” djecu. Danas živimo ubrzano, mnogo brže nego prije, te nažalost izgleda da nam i hrana postaje “brza” – fast food hrana izgleda da je našla svoje sigurno mjesto u prehrambenim navikama kod djece. Tipičan “fast food” obrok sadrži dosta masti, kalorija, šećera, a ne dovoljno nutritivno vrijednih sastojaka. Neke procjene govore da kekse, gazirana pića, te ostale vrste rafiniranih slastica jede više od 70 posto predškolske djece, dok djeca od šeste do petnaeste godine (prema nekim svjetskim procjenama) kupuju 57 g rafiniranih slastica te 3-4 vrećice čipsa tjedno. Alarmantno je da popriličnom broju djece i tinejdžera manjka važnih vitamina i minerala, dok sol jedu dva puta više od dozvoljenog. Trend debljine kod djece nije samo prisutan u Hrvatskoj, to je globalni problem te ne iznenađuju i rezultati istraživanja objavljenog u British Medical Journalu koji govore da je kod djevojčica i dječaka starih 24 mjeseca 6 posto njih već klasificirano pretilim, dok je u dobi od 48 mjeseci zabilježen rast od 8 posto. Debljina se i među 15-godišnjim tinejdžerima povećala na 17 posto uspoređujući s 5 posto koliko ih je bilo sredinom 80-ih godina. Stoga i ne iznenađuju novinski naslovi kao “Dvogodišnje dijete teži prekomjerno, dok su mu aktivnosti smanjene” ili se svode na “Televizijski tubbies”. S povećanim brojem pretilosti kod beba, mlađe djece, kao i tinejdžera postavlja se pitanje “koga kriviti?”. Očigledno je jedan uzročnik – neusklađenost unosa energije i potrošnje iste.
Što je sa slatkišima, treba li ih zabraniti ili…?
– Uvijek mora i može postojati kompromis. Nemojte nikada na oštar način zabranjivati djeci određenu vrstu hrane, jer to može biti kontraproduktivno. Kontrolirati možete dijete kada je kod kuće, ali kada krene u školu, prvo što će probati je “zabranjeno voće” jer ono je mnogo “slađe”. To znači da dijete učite da ne jede “junk” hranu, da ne unosi previše šećera, često previše čokolade, ali to ne znači da to nikada ne smije jesti. Naravno da će to jesti, ali je samo potrebno njihov unos minimizirati, kao što je bitno da vaše dijete nauči generalno zdravo jesti te kada i pojede rafinirane namirnice treba biti svjesno da to nije najbolji izbor.
Djeca i slatkiši roditeljima se čine kao prirodna kombinacija. Međutim, pokazalo se da velike količine šećera u raznim slatkišima mijenjaju mikrobiom na prilično ekstremne načine, hraneći više patogenih bakterija koje vole šećer i potencijalno istiskuju korisne bakterije za jačanje imuniteta. Potaknite djetetov mikrobiom tako da umjesto kolača i bombona prehranu ispunite slatkim voćem ili barem birajte hranu s prirodnim zaslađivačima. Ništa manje korisni nisu ni vitamini u svježem voću.
Zajedno odlazite u kupovinu, educirajte ih o raznim vrstama hrane, pričajte im o tim namirnicama, kupite ih te zajedno jedite ili zajedno spremite sendvič u koji ste dodali sir koji su sami izrezali, rajčicu i zelenu salatu. Navike su najvažnije. No vrijedilo bi znati ukoliko je roditelj pretila osoba, nažalost, i njegovo dijete ima 14 puta veći rizik da bude pretilo, te se stoga preventivno savjetovanje pretilih roditelja sa stručnom osobom preporuča bez obzira na tjelesnu težinu djeteta.
DNEVNA RUTINA I RASPORED SPAVANJA
Koliko je za snažan imunitet važan san?
– Događa se da roditelji ne pridaju važnost dnevnoj rutini i rasporedu spavanja, jer smatraju da nisu toliko važni, pogotovo ljeti. Budući da sunce kasno zalazi i djeca često ne žele ići u krevet, roditelji toleriraju i dopuštaju djeci da krše režim, idu u krevet u različito vrijeme, a ponekad i vrlo kasno. Ali to je stres za tijelo i poznato je da potkopava imunološku obranu. Za jačanje imuniteta djece potrebna je jasna dnevna rutina radnim danima i vikendima uz obvezno dovoljno vremena za spavanje. Osim toga, pravilno odabrana metoda pomoći će spriječiti jak stres povezan s odlaskom u vrtić i školu – rano ustajanje i spremanje.
Što prije krenete s formuliranjem režima, to će djetetu i roditeljima biti lakše u budućnosti. Većina djece treba 10 do 14 sati neprekidnog sna svaki dan (što je dijete mlađe, to mu je potrebno više sna kako bi bilo što zdravije). Za čvrst san dijete mora aktivno trošiti energiju tijekom dana, tada će lakše zaspati.
Zašto je važno smanjiti duljinu boravka ispred TV-a i drugih ekrana?
– Definitivno bi roditelj trebao naći način kako umanjiti broj sati provedenih ispred ekrana. Današnje dijete provede sate i sate ispred neke vrste ekrana, je li to TV ekran, kompjutor, nintendo igrica, mobitel, PSP igrice… U Americi djeca u prosjeku provedu više vremena ispred TV-a nego što u školi, 25 posto ih provede četiri ili više sati ispred ekrana dok njih 67 posto provede dva ili više sati, podatak je koji nam dolazi iz American Journal of Nutrition. Sati ispred televizijskog ekrana imaju četiri učinka na nutritivni profil djeteta. Gledanje programa na TV-u ne zahtijeva potrošnju energije, smanjuje metabolizam na nižu razinu negoli kada se dijete odmara. Troši vrijeme koje bi moglo biti utrošeno na neku tjelesnu aktivnost. Dok gleda TV program, dijete traži snack, a to je najčešće čips ili slastice, također, ono što je još gore, ista ova vrsta hrane se baš i propagira na stankama, odnosno tijekom TV promidžbenih programa za djecu. I na kraju sve ovo zajedno još utječe negativno i na oralnu higijenu te potiče razvoj dentalnog karijesa koji je također vrlo raširen među djecom.
