Zbog vremenskih neprilika ove godine vrgoračkim poljoprivrednicima ne ide na ruku. Obilne kiše tijekom ožujka i hladna jutra s mrazom ostavila su posljedice – u polju Rastoku i selu Podprologu stradalo je oko tri tisuće stabala bresaka, nektarina i jabuka. Očajni ljudi prepušteni su sami sebi i nebu, bez sustavne podrške.
Proljetni mraz nije zaobišao ni Dusinu ni Draževitiće – nasadi bresaka u Jezeru, koji su tada bili u cvatu, također su ozbiljno oštećeni.
Mnogi se ovih dana pitaju – gdje su jagode, slasno voće po kojem je vrgorački kraj poznat diljem Hrvatske? Prošle godine, zahvaljujući toplom ožujku, berba je započela dva tjedna ranije nego inače. Ove godine, međutim, prve vrgoračke jagode očekuju se tek u Velikom tjednu, oko Uskrsa.
Broj uzgajivača iz godine u godinu opada, a s njima i zasađene površine – gotovo su se prepolovile. Glavni razlog tome je što su mnoga sela ostala bez mladih ljudi; OPG-ovi su uglavnom u rukama starije populacije. Uz to, troškovi uzgoja značajno su porasli – sadnice, plastenici, gnojiva, sve je skuplje. I kad uspiju zatvoriti financijsku konstrukciju, proizvođači se suočavaju s novim problemom – nedostatkom radne snage. Zbog toga su mnogi odustali od ove osjetljive kulture, koja, kako kažu, traži pažnju poput malog djeteta.
Niske temperature
Idealna temperatura za dozrijevanje jagoda je između 22 i 24 °C, a takve vrijednosti u vrgoračkim poljima rijetko su se bilježile proteklih tjedana. Ipak, to bi se moglo pokazati kao prednost – upravo završava berba u Španjolskoj i tzv. “čišćenje polja”, s kojeg se inače uveze i do 100 tona jagoda. Te uvozne jagode često se na tržnicama prodaju pod imenom vrgoračkih, što šteti domaćim proizvođačima i ruši cijenu domaće jagode.
– Temperature su posljednjih pet dana padale i do -3 °C. Štete od mraza bilo je samo na otvorenim poljima kod proizvođača koji nisu zaštitili nasade agrilom. Jagode u plastenicima su bile na sigurnom. Proljeće je ove godine hladnije i kišovitije nego prošle, pa berba kasni, no to nije nužno loše – španjolska jagoda se povlači s tržišta, a naša dolazi u pravo vrijeme. Dok su temperature niske, potrošnja jagoda je manja, a time i prodaja otežana. Ako temperature naglo porastu, moglo bi to utjecati na prinos, ali će zato kvaliteta plodova biti bolja – rekao nam je dipl. ing. Danko Tolić, kojeg mnogi nazivaju ocem vrgoračke jagode.
A kako prepoznati domaće vrgoračke od uvoznih jagoda? Bit će u prozirnoj ambalaži s istaknutim logom. Tako već godinama Vrgorčani štite svoj brend kako bi se na tržnicama znalo podrijetlo jagoda. Naime, njihove se jagode cijene kao najbolje zahvaljujući osobitim mikroklimatskim uvjetima i kvaliteti tla, zbog čega ukus vrgoračke jagode ima savršen omjer kiseline i šećera.
K tome, kras ih i svježi, intenzivniji miris i okus, lako se osjeti da su friško ubrane. Ranije smo već upozoravali kako su uvozne jagode, da bi podnijele transport, ubrane malo prije dozrijevanja, pa nikad nemaju istu punoću okusa kao domaći plodovi. Vrgoračkim jagodama je oblik ponekad pomalo nepravilan, jer se u njihovom uzgoju ne koriste hormoni za oplodnju, a pored toga su mekše od uvoznih. Još je jednu stvar dobro imati na umu: prijevare su najčešće na početku sezone, prije nego se berba vrgoračkih jagoda, koje kupci najviše traže, zahukta.
A to je upravo sadašnje vrijeme.
