Badem kao voćna vrsta spada u skupinu lupinastog voća ili orašastih plodova zajedno sa orahom, kestenom i lješnjakom. U Hercegovini još uvijek nemamo plantažni uzgoj badema, no u Hrvatskoj su zadnjih 10 godina podignuti nasadi u kooperaciji sa tvornicom Kraš iz Zagreba koja otkupljiva plodove i potiče sadnju badema u okolici Zadra-Ravni kotari. Najveća plantaža badema na svijetu se nalazi u Kaliforniji na površini od 260 000 hektara ili 26 puta obradive Ljubuške površine od 10 000 hektara. Sve se strojno radi, od rezidbe do berbe. Sorte badema se dijele prema tvrdoće ljuske ili broja jezgri u plodu ili pak prema vremenu cvatnje, pa tako imamo sorte sa tvrdom ili mekom ljuskom ili sorte sa jednom ili dvije jezgre ili bez jezgre. Zatim rane, srednje i kasne prema vremenu cvatnje.
Za Ljubuški i šire zbog učestalih proljetnih ranih mrazeva u nizinskim predjelima zanimljive su sorte sa kasnom cvatnjom. Ako se osvrnemo na prošlu 2020.godinu kada su u travnju bili rani mrazevi i pojedinim sortama badema su izmrzli zametnuti plodovi. Vjerojatno se radi o rano ili srednje ranim cvatajućim sortama badama. Nedavno sam na lokaciji Humac (Mucićeve kuće) imao prilike vidjeti i orezati 8 stabala badema. Prema riječima vlasnika, u 2020.godine imao je prinos od 150 kg plodova. Moguće je da se radi o kasno cvjetajućoj sorti ili je pak mikroklima imala odlučujući čimbenik prinosa badema.
Na lokaciji zaseoka Kokot prije 60 godina svaka kuća je imala stablo badema i vjerovatno se radi o sjemenjacima rane cvatnje. Cvatnja bi bila ili u sječnju ili u veljači, ovisno od godine, a plodovi su bili sitniji sa tvrdom ljuskom. Boja cvjetova varirala je od roze ili bijele.
Moja preporuka je da se ipak ide u sadnju sa sortama kasne cvatnje, tvrde ili meke ljuske. Podloga za badem je gorki bade, breskva, šljiva, kajsija ili pak sjemenjak.
