Može li umjetna inteligencija u budućnosti zamijeniti suce i samostalno donositi sudske odluke? Upravo tim pitanjem bavila se predsjednica Županijskog suda u Širokom Brijegu, dr. sc. Katica Artuković, koja je u međunarodnom znanstvenom časopisu objavila rad o primjeni umjetne inteligencije u pravosuđu. Zaključak je jasan: umjetna inteligencija može pomagati sucima, ali nikada ne smije preuzeti njihovu ulogu.
Znanstveni rad pod naslovom „Digitalna transformacija pravosuđa i ljudska prava: europski standardi i izazovi primjene umjetne inteligencije u pravosudnom sustavu Bosne i Hercegovine“ Katica Artuković napisala je u koautorstvu s prof. dr. sc. Davorom Trlinom, stručnjakom za ustavno pravo s International Burch University u Sarajevu.
Rad je objavljen u rumunjskom međunarodnom časopisu Noua Revistă de Drepturile Omului (Nova revija za ljudska prava), koji provodi međunarodnu recenziju znanstvenih radova i indeksiran je u bazama EBSCO, CEEOL, Index Copernicus i DOAJ.
Što umjetna inteligencija može raditi umjesto sudaca?
Autori ističu kako umjetna inteligencija može znatno olakšati svakodnevni rad sudova, osobito u poslovima koji zahtijevaju obradu velikog broja dokumenata.
Primjerice, može pretraživati sudsku praksu, analizirati i sažimati opsežne sudske spise, anonimizirati presude te pomagati sucima u izradi jasnijih i preglednijih obrazloženja.
Međutim, postoje granice koje tehnologija ne bi smjela prijeći.
Umjetna inteligencija ne smije samostalno odlučivati o vjerodostojnosti svjedoka, procjenjivati koji je dokaz presudan, utvrđivati činjenice niti određivati ishod sudskog postupka.
Takve odluke, naglašavaju autori, moraju ostati isključivo u nadležnosti i odgovornosti čovjeka, odnosno suca.
Najveća opasnost nije tehnologija, nego pretjerano povjerenje u nju
Posebno upozorenje odnosi se na mogućnost da suci, suočeni s velikim brojem predmeta i opterećenjem na poslu, počnu previše vjerovati zaključcima računalnih sustava.
Naime, algoritamski odgovor može djelovati objektivno i uvjerljivo, iako ne mora biti točan.
Takvo nekritičko oslanjanje na tehnologiju moglo bi ugroziti neovisnost sudaca, ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog postupnog prepuštanja vlastitog odlučivanja računalnim sustavima.
Autori upozoravaju i na problem komercijalnih sustava umjetne inteligencije čiji način rada nije transparentan jer je zaštićen poslovnom tajnom.
U sudskim postupcima to može predstavljati ozbiljan problem jer svaka osoba mora imati mogućnost osporiti dokaze koji se koriste protiv nje, uključujući one nastale uz pomoć algoritama.
Sudski spisi ne smiju završiti u javnim chatbotovima
Jedno od važnih pitanja koje rad otvara odnosi se na zaštitu osobnih podataka.
Sudski spisi često sadržavaju osjetljive informacije o žrtvama, svjedocima, maloljetnicima, zdravstvenom stanju i financijskim okolnostima građana.
Unošenje takvih podataka u javno dostupne ili nedovoljno kontrolirane sustave umjetne inteligencije može biti protivno zakonu, upozoravaju autori.
Zbog toga kao sigurnije rješenje predlažu korištenje sustava koji su pod nadzorom samih pravosudnih institucija.
Što primjena umjetne inteligencije znači za pravosuđe BiH?
U radu se analizira i spremnost pravosudnog sustava Bosne i Hercegovine za primjenu novih tehnologija.
Autori podsjećaju kako se sustav za upravljanje sudskim predmetima (CMS) razvija od 2007. godine, a do kraja 2009. uveden je u sve sudove. Nova verzija sustava uvedena je 2024. godine.
Europska unija sustave umjetne inteligencije koji pomažu sucima u primjeni prava svrstava među visokorizične, što podrazumijeva strože zahtjeve za njihovu uporabu.
Iako se europski Akt o umjetnoj inteligenciji ne primjenjuje izravno u Bosni i Hercegovini, njegovi standardi važni su za buduće usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim pravilima.
Autori smatraju da umjetna inteligencija može biti posebno korisna u BiH zbog postojanja četiriju pravosudnih sustava – državnog, federalnog, sustava Republike Srpske i Brčko distrikta.
Takva tehnologija mogla bi sucima omogućiti lakši pregled različitih tumačenja istih propisa i pridonijeti ujednačavanju sudske prakse.
Predlažu smjernice i posebnu obuku sudaca
Katica Artuković i Davor Trlin predlažu da Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH donese jasne smjernice o korištenju umjetne inteligencije u pravosuđu.
Posebno naglašavaju potrebu sustavne edukacije sudaca, uključujući prepoznavanje netočnih informacija, izmišljenih sudskih presuda i nepostojećih pravnih izvora koje sustavi umjetne inteligencije ponekad mogu proizvesti.
Među prijedlozima su i uspostava javnog registra sustava umjetne inteligencije koji se koriste u sudovima te obveza obavještavanja stranaka kada je takva tehnologija bitno utjecala na njihov predmet.
Temeljna poruka znanstvenog rada jest da tehnološki napredak treba služiti učinkovitijem i kvalitetnijem pravosuđu, ali ne smije dovesti u pitanje ljudsku odgovornost za donošenje sudskih odluka.
Cjeloviti znanstveni rad dostupan je na ovoj poveznici.
