Unatoč atraktivnoj mjesečnoj plaći, mladi u Bosni i Hercegovini i dalje izbjegavaju fizičke poslove i zanate piše Valentina Abramušić za Večernji list BiH
Na bh. tržištu rada sve je više zanatskih poslova za koje nedostaje radne snage, a kako je za zanimanja koja nisu “popularna” potražnja veća od ponude, to znači i veću mjesečnu zaradu. I unatoč atraktivnoj mjesečnoj plaći, mladi u Bosni i Hercegovini i dalje izbjegavaju fizičke poslove i zanate.
Postavljanje uvjeta
Još prije nekoliko godina upućeni su upozoravali da će, ako se ne bude školovalo više zanatskog kadra, u nekom budućem vremenu biti bolje plaćen zidar nego liječnik. Nekada podcijenjeni radnici, čije smo usluge plaćali relativno povoljno, danas zarađuju više nego uredski službenici i direktori, a zbog obujma posla prinuđeni su odbijati angažmane, dizati cijene i postavljati uvjete. – Keramičari, zidari, ličioci, zavarivači, vodoinstalateri, mesari i vozači radnici su kojih nema ni za lijeka – kazao je Jovan Bratić, direktor Zanatsko-poduzetničke komore Republike Srpske, za Nezavisne novine te dodao kako je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inozemstvo u potragu za boljom plaćom, ali naglašava da uopće nema potrebe za time. – Danas ni jedan keramičar neće raditi za plaću zato što njegova dnevna zarada može prijeći i 300 KM jer je njegova dnevnica od 25 do 30 maraka po kvadratu – kazao je Bratić i istaknuo da je dnevnica zidara odavno prešla 100 KM.
Samo u veljači stranim je državljanima odobreno 285 radnih dozvola, priopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje
Prema njegovim riječima, vodoinstalateri nemaju dnevnicu po kojoj rade, nego naplaćuju po izlasku na teren, i to stoji oko 200 maraka te ističe da je dobrog majstora potrebno čekati nekada i po nekoliko tjedana. Dodao je da danas majstori mogu pristojno živjeti od svog rada i da su zanatski poslovi znatno lakši nego prije.
– Dosta je lakše raditi sada nego prije jer imamo razne strojeve koji majstorima pomažu u radu – objasnio je Bratić za Nezavisne novine. Da već godinama na tržištu BiH nedostaje majstora svih profila, za isti medij potvrdio je i Vladimir Blagojević, direktor Zanatsko-poduzetničke komore regije Banje Luke. Dodao je da dobar majstor danas može zaraditi mnogo više od prosječene plaće u Republici Srpskoj, što, kako kaže, upućuje na to da je potrebno značajnije promovirati zanatska zanimanja. – Učenici koji su završili srednju školu, neki od zanatskih smjerova, mogu odmah po završetku školovanja dobiti siguran posao i mnogo veća primanja nego što iznosi prosječna plaća u Republici Srpskoj – kazao je Blagojević za Nezavisne novine. Kako je rekao, u RS-u trenutačno ne postoji ni jedna grana gospodarstva, ali ni djelatnosti u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage, odnosno ljudi koji znaju kvalitetno raditi. Da se na zanatske usluge čeka mjesecima, tvrde i sugovornici. – Planiram graditi kuću i kontaktirao sam poduzetnika koji se bavi iskopima te grubim građevinskim radovima. Ostao sam u šoku što moram čekati najmanje tri mjeseca jer je već sve termine popunio – kazao nam je jedan Mostarac. Sličnih slučajeva je mnogo, od potrage za keramičarima, električarima, vodoinstalaterima…
“Zvučna” zanimanja
I bez obzira na činjenicu da zanatskih zanimanja nedostaje na bh. tržištu rada, mladi i dalje češće biraju neka “zvučnija” zanimanja koja im nakon završetka školovanja ne nude posao. Tako je domaće tržište rada u situaciji da vapi za kvalificiranim radnicima, dok, s druge strane, tisuće nezaposlenih “leže” doma i “čekaju” posao. Samo na kraju veljače, prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama službi za zapošljavanje bilo je registrirano 267.170 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 1700, odnosno 0,63%. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 159.914, odnosno 59,85%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 181.135 (67,8%) je stručnih, 86.035 (32,2%) nestručnih osoba, a 100.994 (37,8%) su prvi put tražile zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 55.759 osoba u dobi između 15 i 29 godina. – Među nezaposlenima najviše je KV (83.942 ili 31,42%) i NKV radnika (82.096 ili 30,73%), osoba sa SSS (73.403 ili 27,47%) i VSS (18.675 ili 6,99%), osoba s PKV (3644 ili 1,36%), VKV (534 ili 0,2%) i osoba s NSS (295 ili 0,11%) – stoji u podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje. No, i unatoč tim brojkama, situacija na tržištu rada nimalo nije bajna, zbog čega su poslodavci primorani na uvoz stranih radnika.
Samo u veljači stranim je državljanima odobreno 285 radnih dozvola, priopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje
