Nakon blagog pada temperature tijekom vikenda, idući tjedan BiH će zahvatiti novi toplinski val s temperaturama do 42 °C, najavljuje BH Meteo
Dakle, i sutra se trebamo pripremiti na ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela, a najavljuju se i mogući kvarovi na pojedinim infrastrukturama.
Tijekom nadolazeće noći duž cijele obale Jadrana očekuje se umjerena do jaka bura. Na samom početku noći vjetar će imati izražen fenski učinak, što znači da će temperature na nekim mjestima dosezati i blizu 30 stupnjeva.
Subota donosi pretežno sunčano i vruće vrijeme, uz umjerenu do jaku buru koja će povremeno puhati s vrlo jakim udarima. Zrak će biti izrazito suh, a dnevne temperature tek neznatno niže nego u petak.
U nedjelju se nastavlja vjetrovito vrijeme uz umjerenu, mjestimice i jaku buru. Bit će ponovno toplije, s najvišim dnevnim temperaturama između 28 i 32 stupnja.
Ni početak novog tjedna ne donosi olakšanje. U ponedjeljak će i dalje puhati umjerena do pojačana bura, a temperature će dodatno porasti: dnevni maksimumi kretat će se između 33 i čak 40 stupnjeva.
Prvi toplinski val ove godine zahvatio je Bosnu i Hercegovinu. Građani se na razne načine pokušavaju zaštititi od vrućine, dok liječnici i meteorolozi upozoravaju kako je oprez nužan. Zbog iznimno visokih temperatura došlo je do deformacije kolosijeka na dionici između postaja Čelinac i Vrbanja. Problemi su zabilježeni u četvrtak u popodnevnim satima. Željeznički promet na relaciji Banja Luka – Čelinac bio je privremeno obustavljen, da bi jučer Željeznice RS-a sanirale nastale deformacije te je promet ponovno uspostavljen. Doboj i Tuzla ušli su u povijest kao gradovi koji su zabilježili najtopliji lipanjski dan otkako se vrše službena meteorološka mjerenja. Prema podacima koje je objavio BH Meteo, Doboj je u četvrtak izmjerio čak 38,2 °C, što je za 0,2 °C više od prethodnog rekorda postavljenog 24. lipnja 2021. godine (38 °C). Još izraženije promjene bilježi Tuzla, gdje je temperatura dosegnula 37,7 °C, nadmašivši stari rekord iz 2007. godine za pola stupnja. Na pragu rušenja lipanjske vrućinske granice bilo je i Sarajevo, gdje je izmjeren 38,1 °C, dok rekord iz lipnja 2021. iznosi 38,3 °C. Ipak, najveća temperatura bila je u Mostaru – 40 °C. Temperature će se za vikend privremeno spustiti na nešto primjerenije vrijednosti, ali to će biti samo kratak predah pred novo razdoblje vrućina. Stigla je prognoza za idući tjedan meteorolozi nemaju dobre vijesti.
Suša ostavlja teške posljedice
Idući tjedan novi toplinski val s temperaturama do 42 °C, najavljeno je na Facebook stranici BH Meteo. – Danas su vrućine u većem dijelu Bosne popustile uz prolazni porast naoblake. Ipak, kao i prema očekivanjima, oborine su nas u većoj mjeri zaobišle, zahvaćajući samo dio krajnjeg sjevera Bosne. U Hercegovini se žega nastavila i danas uz uglavnom sunčano vrijeme – objavili su jučer iz BH Metea. Navode kako vikend donosi uglavnom sunčano i vruće vrijeme, u Bosni podnošljivije vrućine za razliku od juga Hercegovine, gdje se nastavljaju vrućine kao i prijašnjih dana.
Zapuhao bi sjeverac i bura, s kojima raste vjerojatnost za izbijanje šumskih požara, osobito u Hercegovini. – Od ponedjeljka će temperature ponovno rasti uz novi toplinski val koji će obilježiti veći dio, ako ne i čitav idući tjedan – istaknuli su. Dugotrajno sušno razdoblje i visoke temperature ozbiljno su pogodili Potkozarje. Rijeke u ovom području gotovo su presušile, dok su izvori značajno smanjili dotok vode, ostavljajući lokalno stanovništvo, posebno poljoprivrednike i stočare, u teškoj situaciji. Svakodnevna borba za vodu postala je stvarnost. Mještani sela podno Kozare prelaze i po nekoliko kilometara kako bi cisternama natočili vodu za osnovne potrebe – napajanje stoke, zalijevanje vrtova i očuvanje voćnjaka. Sve se svodi na snalaženje i borbu s vremenom. – Suša ostavlja teške posljedice. Žedne su i njive i stoka. Imamo pitke vode iz vodovoda, to nije problem, ali za sve ostalo – vode jednostavno nema dovoljno – kažu zabrinuti mještani. Osim što će štete na usjevima i u stočarstvu biti visoke, mnogi se pribojavaju dugoročnijih problema s obnovom zaliha i obnavljanjem prirodnih izvora, pišu mediji iz RSa. Zbog izrazite suše i nestašice vode na izvorištima Javnog komunalnog poduzeća Tomislavgrad, donesena je odluka o ograničavanju potrošnje vode u tom gradu i okolnim selima. Zbog manjka oborina tijekom zimskog i proljetnog razdoblja i nestašice vode na izvorištima Ostrožac, Duvanjsko polje i Šujica, Javno komunalno poduzeće Tomislavgrad zabranilo je korištenje vode iz gradskog vodovoda za zalijevanje vrtova, okućnica i njiva. Stanovnike Tomislavgrada poziva se da vodu koriste samo za piće i osobnu higijenu.
Ekstremne vrućine i dugotrajna suša prijete i zalihama hrane i cijenama, ali i zdravlju radnika na otvorenom.
Opasnost od rada na otvorenom
Dok usjevi propadaju, mnogi rade po nesnosnim temperaturama bez jasne zakonske zaštite. Preporuke postoje, ali nisu obvezne, a posljedice su sve vidljivije. Dok se temperature penju i do 40 °C, tisuće radnika svakodnevno rade na otvorenom, najčešće bez ikakve mogućnosti da izbjegnu sunce. Na osnovi Zakona o zaštiti na radu u slučaju ekstremnih temperatura ili drugih nepogoda Ministarstvo rada i socijalne politike izdaje preporuke vezane uz posebne mjere zaštite na radu. Glavna preporuka je izbjegavanje obavljanja poslova na otvorenom od 11 do 17 sati: Preporučuje se da se početak radnog vremena pomakne na šest sati ujutro kako bi se rad na otvorenom završio prije najvećih dnevnih vrućina. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti radnicima koji rade na poslovima s povećanim rizikom, kao i onima koji su izloženi štetnim utjecajima u radnoj okolini.
– Također, preporučujemo poslodavcima da, gdje god postoji mogućnost, omoguće korištenje godišnjih odmora ili drugih oblika odsutnosti radnicima s kroničnim oboljenjima. Najveći problem predstavlja to što preporuke nije obvezno provoditi te nadležnost inspekcije nije najjasnija u ovom slučaju. Inspektor može na osnovi Zakona o zaštiti na radu izdati da se provode određene mjere ako su ugroženi život i zdravlje ljudi. Međutim, problem je što inspektor nema nikakve mjerodavne podatke na osnovi kojih bi neke mjere poduzeo. Ako se izdaju preporuke, inspektor se može pozivati na preporuke, ali preporuke nisu obligacija bilo čega – kazao je za N1 Ilijas Sakić, federalni inspektor rada za oblast zaštite na radu. Što znači da ne postoje ni sankcije za one koji preporuke ne provode ili ih polovično provode.
