Britanski liječnik Chris van Tulleken uputio je oštro upozorenje o hrani za koju tvrdi da bi mogla biti štetnija za zdravlje čak i od pušenja, nazvavši je jednim od vodećih uzroka prerane smrti.
Iako se posljednjih godina velik naglasak stavlja na prestanak pušenja i smanjenje konzumacije alkohola, čini se da se još veća opasnost skriva u ultraprerađenoj hrani.
Što je ultraprerađena hrana?
Riječ je o namirnicama koje često sadrže konzervanse, emulgatore, umjetna sladila i druge aditive, a nalaze se u velikom dijelu onoga što svakodnevno jedemo.
To nisu samo proizvodi koje se uobičajeno smatra nezdravima, poput čokoladica i grickalica, nego i namirnice koje se često doživljavaju kao zdrav izbor, poput pilećih proizvoda ili kruha od cjelovitih žitarica.
Primjeri ultraprerađene hrane:
• gazirana i energetska pića
• industrijski sokovi i zaslađeni ledeni čajevi
• čokoladice, bomboni, keksi
• čipsevi, flips, industrijske grickalice
• instant juhe i gotova jela
• hrenovke, salame, pileći medaljoni, nuggetsi
• paštete i mnogi mesni proizvodi
• zapakirani bijeli i tost-kruh s mnogo aditiva
• neka “fit” ili “proteinska” peciva i pločice
• zaslađeni jogurti, pudinzi i deserti
• industrijske žitne pahuljice za doručak
• margarin i razni prerađeni namazi
• smrznute pizze i gotovi sendviči
• umaci i preljevi s dugim popisom sastojaka
“Prestigla je duhan kao uzrok smrti”
Liječnik Chris van Tulleken, koji već dugo upozorava na važnost zdravije prehrane, skrenuo je pozornost na opasnosti ultraprerađene hrane, i to u vrijeme kad raste broj slučajeva raka debelog crijeva koji se dovode u vezu s njezinom konzumacijom.
Gostujući u podcastu Diary of a CEO rekao je: “Jako dugo bili smo potpuno zbunjeni oko toga što bismo zapravo trebali jesti. Hranu koja nam šteti nazivali smo bezvrijednom ili prerađenom hranom – onom bogatom mastima, soli i šećerom. Nismo je znali jasno definirati, čak ni dok su bolesti povezane s prehranom uzimale maha.”
Iako su kvalitetnije namirnice često skuplje od ultraprerađene hrane, zbog čega su mnogima manje dostupne, osobito ljudima s nižim primanjima, posljedice takve prehrane mogu biti ozbiljne.
Prema njegovim riječima, loša prehrana bogata ultraprerađenim proizvodima na svjetskoj je razini “prestigla duhan kao vodeći uzrok prerane smrti”.
Van Tulleken smatra da je razlog tome i širi način na koji se takva hrana proizvodi. “Ultraprerađena hrana dolazi iz prehrambenog sustava koji je glavni uzrok gubitka bioraznolikosti, drugi najveći uzrok emisija ugljika i vodeći uzrok onečišćenja plastikom”, rekao je.
Dodao je i da je prije otprilike 12 godina razvijena definicija kojom se opisuje zapadnjački, industrijski model prehrane, ponajprije karakterističan za SAD.
“To je osmislio tim u Brazilu, a velik dio najboljih istraživanja na tu temu dolazi upravo iz zemalja Srednje i Južne Amerike”, rekao je.
Nastavio je: “Jedino što se promijenilo bio je prodor, općenito govoreći, američkog načina prehrane koji se temelji na industrijski prerađenoj hrani. Definicija je nastala 2009. ili 2010. godine, a danas iza sebe imamo desetljeće dokaza koji vrlo jasno pokazuju da je ultraprerađena hrana odgovorna ne samo za epidemiju debljine i pretilosti nego i za niz drugih zdravstvenih problema, uključujući preranu smrt.”
Znanstvene studije potvrđuju rizike
Tvrdnje dr. Van Tullekena podupiru i brojna istraživanja koja ultraprerađenu hranu povezuju s nizom zdravstvenih tegoba i bolesti, među kojima su pretilost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i rak crijeva, piše Mirror.
U studiji iz 2024. godine, objavljenoj u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici, navodi se: “Visoka konzumacija ultraprerađene hrane povezana je s povećanim rizikom od različitih kroničnih bolesti i poremećaja mentalnog zdravlja.”
Autori studije pritom ističu i sljedeće: “Dosad nijedno istraživanje nije pokazalo povezanost unosa ultraprerađene hrane s povoljnim zdravstvenim ishodima. Ovi nalazi upućuju na to da prehrambeni obrasci s niskim udjelom ultraprerađene hrane mogu imati veliku korist za javno zdravlje.”
