Prema trenutačno vrlo vjerojatnim pa čak i gotovo sigurnim prognozama – i prvo desetodnevlje studenoga bit će iznadprosječno toplo, a i u nastavku mjeseca je za sada mala vjerojatnost dugotrajnijeg hladnijeg razdoblja. Kao i diljem Hrvatske stabilnog i suhog pa nam se i dalje valja prilagođavati razmjerno čestoj kiši, češćoj i većinom obilnijoj na Jadranu i područjima uz njega
I dok je rujan bio “samo” ponegdje rekordno topao – listopad je bio izrazito topao, i to diljem Hrvatske. Iznadprosječno toplo vjerojatno će biti i u studenome, a i zima djeluje sve manje “normalna”.
Prema još neslužbenim podacima, koje klimatolozi DHMZ-a tek trebaju provjeriti, srednja temperatura zraka cijeloga listopada gotovo diljem Hrvatske najviša je u znanoj povijesti mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama počela još sredinom 19. stoljeća, javlja Zoran Vakula za HRT.
I to ponegdje za malo od dosadašnjih rekorda, samo 0,1 °C, kao primjerice u Gospiću, ali mjestimice i znatno – za više od 1 °C, kao primjerice na postajama Zagreb Maksimir i Dubrovnik.
Kakav je bio listopad?
Inače, odstupanje od prosječne listopadske temperature zraka iz razdoblja 1991.-2020. godina je uglavnom od 3 do 4 °C. Koliko je to neuobičajeno možda dodatno opisuje spoznaja kako su u Maksimiru od prošlog rekordno toplog listopada hladnija bila samo 4 rujna u povijesti mjerenja, a ovogodišnji je listopad topliji od čak 23 rujna na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a.
Za razliku od za listopad “jedinstveno” visoke temperature zraka i njezinog odstupanja od prosjeka – ukupna količina listopadske oborine bila je ponegdje osjetno niža od prosječne. Primjerice u južnijim hrvatskim krajevima – na postajama Dubrovnik, Hvar i Komiža izmjereno je manje od 34 litre kiše po četvornome metru, dok se na Pargu povrh Čabra i u Rijeci skupilo čak oko 445 mm oborine (litara po četvornome metru).
Dodatno pojašnjenje iznimnosti tih količina možda je spoznaja kako je ovaj listopad u Dubrovniku 8. u nizu “najsuših” od 1961. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji, a u Rijeci je ovogodišnji listopad 3. najkišovitiji! Iza onih 1998. i 1964. godine, a na toj lokaciji mjeri se od 1948. godine.
Kod temperature se negativno odstupanje od srednje vrijednosti uopće ne pojavljuje. Dapače, u većini je Hrvatske prema preliminarnoj neslužbenoj analizi srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. listopada rekordno visoka u Gospiću, Osijeku i Zagrebu (Maksimiru), jednako rekordna kao prošlogodišnja u Rijeci, te 2. najviša u Dubrovniku i Splitu, odmah iza 2018. godine.
Zima bez prave zime?
Prema trenutačno vrlo vjerojatnim pa čak i gotovo sigurnim prognozama – i prvo desetodnevlje studenoga bit će iznadprosječno toplo, a i u nastavku mjeseca je za sada mala vjerojatnost dugotrajnijeg hladnijeg razdoblja. Kao i diljem Hrvatske stabilnog i suhog pa nam se i dalje valja prilagođavati razmjerno čestoj kiši, češćoj i većinom obilnijoj na Jadranu i područjima uz njega.
Pritom nas, kao i do sada, u ovoj odviše zagrijanoj atmosferi kod povremenih dolazaka vlažnijeg i hladnijeg zraka ne trebaju čuditi i olujni procesi – izraženiji pljuskovi, grmljavina, tuča…
Iako su nedavne dugoročne prognoze davale nadu u zimsku temperaturu zraka blizu višegodišnjim srednjim vrijednostima – noviji izračuni povećali su vjerojatnost nastavka iznadprosječne topline, a hoće li i najnoviji – saznat će se uskoro. Promjene su moguće i kod kratkoročnijih prognoza pa kako neće kod mjesečnih i sezonskih.
