“U posljednje vrijeme svjedočimo paničnim reakcijama nekih zemalja koje su posljedica isključivo PCR testiranja, a ne i stvarnog broja bolesnih ljudi. Karantenu i mjere ograničavanja kontakata među ljudima uveli smo u ožujku da bismo spriječili raspade zdravstvenih sustava koje smo vidjeli u Wuhanu, Bergamu te u New Yorku. No broj pozitivnih PCR testova nije jako pouzdan pokazatelj broja bolesnih ljudi, što vidimo iz velikog nerazmjera broja potvrđenih slučajeva i umrlih ljudi u prvom valu i sada. To je tako ne samo u Hrvatskoj, nego i u cijeloj Europi. Postoji više mogućih objašnjenja za tu razliku, no razlika neupitno postoji. Zbog toga bi broj pozitivnih slučajeva trebao biti samo informacija za stručnjake koji ju znaju tumačiti, a ne podloga za osobni strah, ili donošenje ishitrenih odluka. U čitavoj Europi broj teško bolesnih ljudi još je uvijek vrlo mali. Primjerice, u Hrvatskoj je iskorišteno svega oko tri posto respiratora, tako da nam zdravstveni sustav sigurno u ovom trenutku uopće nije blizu granice na kojoj bi bilo potrebno poduzimati bilo kakve oštrije mjere od ovih koje su sada na snazi. Djeca nam idu u školu već treći tjedan, a broj slučajeva je u padu. Bolest COVID-19 nije bezopasna, i još uvijek se može dogoditi da s dolaskom zime situacija postane značajno gora, no situacija je za sada potpuno pod kontrolom i možemo se nadati da će i ovakve vrlo blage mjere koje su na snazi u Hrvatskoj biti dovoljne da bez većih žrtava dočekamo kraj pandemije, a za koji se osobno nadam da bi mogao biti u travnju ili svibnju sljedeće godine”, uvjeren je prof. Lauc.
Jedan od onih koji tvrde da je svakodnevno izvještavanje o broju novozaraženih i umrlih besmisleno te da je vrijeme da se vratimo normalnom životu, je i Fergus Walsh, urednik BBC-jeve zdravstvene rubrike, koji se u članku pod naslovom “Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?” pita pretjeruju li mediji i vlade s objavom brojki, s obzirom na to da je zaraženih više, jer je i testiranja više, a broj hospitaliziranih pada? Naveo je kako u Velikoj Britaniji svakodnevno od raka prostate umre 30 muškaraca, a 30 žena zbog raka dojke, dok zbog koronavirusa umre svega deset osoba, unatoč velikom broju zaraženih. Sličnog je stava i hrvatski znanstvenik prof. Ivica Đikić.
“Samo goli brojevi uistinu utječu na ljude, na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti te da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti. Tu mislim na izvještavanje o tjednim trendovima u određenim područjima”, objašnjava Đikić.
Mnogi ističu brojke o smrtnosti kao ključne za smirivanje panike. U Hrvatskoj, sudeći prema njima, zaista nema razloga za nju. Naime, u prva tri mjeseca epidemije otkriveno je 2200 zaraženih koronavirusom, od toga umrlo je 100 osoba, a od kraja svibnja do danas bilo je 8300 zaraženih i 96 preminulih osoba. Virus u drugom valu nije pokosio domove za starije, nego obolijevaju uglavnom mlađi ljudi kod kojih bolest traje kraće, a rjeđa je i potreba za hospitalizacijom. Od početka epidemije postotak umrlih, u odnosu na broj zaraženih, u Hrvatskoj iznosi 1,68 posto, dok je u svijetu prosjek 3,6 posto.
Genetičar i forenzičar Dragan Primorac rekao je kako imamo razloga za optimizam u borbi protiv Covida-19 s obzirom da je ljudski organizam jači nego što mislimo, a najjače oružje protiv virusa je imunitet.
Imunitet je primaran
“Dnevno udahnemo između 100 tisuća i milijun različitih vrsta mikroorganizama i vrlo rijetko obolijevamo. Snaga ljudskog organizma je daleko veća od onog što mi u svakodnevnom životu spominjemo. Recimo vitamin D ima iznimno važnu ulogu. Studija je pokazala da osobe koje imaju nisku razinu vitamina D puno češće dobivaju respiratorne infekcije i sada tijekom pandemije skupina kolega je pronašla da kod oboljelih od covida je bila niska razina vitamina D”, objasnio je Primorac za HRT.
Tjelovježba i pravilna ishrana pomaže za podizanje imunološkog sustava
Smatra da možemo jako puno pomoći svom organizmu – tjelovježbom, kvalitetnom prehranom, odmorom… Određeni broj sati spavanja također diže imunološki sustav, a niz drugih stvari mogu pomoći da se organizam obrani. Osim toga, napominje da o ovoj bolesti danas znamo puno više nego na početku pa i zato imamo razloga za optimizam.
“Najvažnije je da cjepivo bude sigurno”
Primorac je objasnio da je trenutno 321 cjepivo ušlo u pretkliničko ili kliničko istraživanje, njih 32 je u jednoj od faza kliničkih istraživanja – faza 1, 2 ili 3, a podatak od jučer je da je njih 9 ukupno ušlo u 3. fazu kliničkih istraživanja. No, najvažnije je, kaže, da mi to cjepivo napravimo sigurnim, ne smijemo napraviti iskorak koji će ljudi opteretiti ili učiniti cjepivo sumnjivim.
“Stručnjaci koji se intenzivnije bave cjepivom kažu da se rezultat može očekivati oko proljeća, do početka ljeta”, rekao je Primorac.
Dobro je da su djeca krenula u školu
“Nije bilo jednostavno da djeca krenu sada u školu, ali dobro je da su krenula. Ako se i dogodi kakav pozitivan slučaj, znamo reagirati, znamo se držati epidemioloških pravila, napraviti izolaciju, život mora ići dalje. Ne postoji ekonomija na svijetu koja može izdržati još jedan lockdown”, kaže.
Primorac naglašava da je zabrinjavajuće to što se ljudi ne osude ići liječniku, ne reagiraju na svoje tegobe i ne provode svoje preglede. “Covid 19 ne smije biti prepreka za liječenje ostalih bolesti”, poručuje.
Dotaknuo se i “lažno pozitivnih” testova na koronavirus
“Naša je ideja da smatramo Covid pozitivnima oni koji su uistinu problematični, a oni koji imaju mali broj kopija virusa ili uništene viruse, a i dalje su pozitivni, maknemo sa strane, ne šaljemo u samoizolaciju i ne radimo probleme zdravstvenom sustavu, oni se zapravo mogu smatrati i zdravima”, objašnjava.
“Nemojte podcijeniti snagu imunološkog sustava. Kad bi ga mogli motivirati i u drugim uvjetima, kad su u pitanju maligne bolesti, mi bismo pobijedili bilo koju malignu bolest. Da nemamo mehanizme popravka DNA, mi bismo svaki dan imali probleme i nastanak karcinoma. Naš organizam ima velike mogućnosti, ali mu trebamo pomoći. Svi moramo biti odgovorni, moramo čuvati i sebe, ali i druge, ne smijemo biti sebični, trebamo razumjeti zašto je taj proces bitan i onda pandemija nema nikakvog šansa da opstane i pobijedi”, smatra Primorac.
“Uvijek imate tri scenarija kod razvoja pandemije”
Prvi scenarij je da će virus kao i većina drugih virusa nestati, vezat će se za populaciju životinja, drugi je da će se povući i pojavljivat će se sporadično s vremena na vrijeme i treći je scenariji – virus će ostati kao influenca, kao gripa i živjeti među nama”, naglasio je. Zbog toga smatra da razloga za strah nema, nego je puno razloga za optimizam, samo se, kaže, moramo posložiti u svojim glavama i funkcionirati na normalan način.
Na pitanje trebamo li se cijepiti protiv sezonske gripe, Primorac je odgovorio da se to treba raditi u dogovoru s liječnikom/imunologom, da se cijepljenje općenito preporučuje i naglasio da ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da osoba koja će se cijepiti protiv gripe može imati dodatne probleme, vezano za Covid 19.