Mislim da nije vrijeme da ponovno pišem o maslinarstvu iz daleke prošlosti zbog trenutne otežane situacije za sve nas oko korona virusa, ali život ide dalje i osjećam na neki način nedorečenost priče o uzgoju maslina iz perioda rimskog doba na našim prostorima. Nadovezujući se na dva predhodna teksta (“Maslina stara 2 000 godina” i “Kalemljenje maslina od prije 2000 godina”) bar prema dostupnim podacima sa interneta pokušat ću zaokružiti cijelinu kao o uzgoju maslina u hercegovini iz rimskog doba.
Prvo ću se dotaknuti teme kalemljenja, a prema podacima sa interneta može se saznati sljedeće.
Maslina kao i drugo voće kalemila se od strane Kineza, Egipćana, Feničana i kasnije Rimljana. Prema pisanim izvorima spominje se čak 137 načina, od čega je glavnih 10, te pored spomenutih u prethodnom članku navest ću još neke:
-u klin
-u krunu
-na trokut
-zakrpom
-u prsten
-sedlasto cjepljenje
-okuliranje
O poljoprivredi na prostorima Bosne i Hercegovine u to doba nalazimo podatke iz diplomskog rada od autorice Naile Uzunović-Hasičić pod naslovom- Poljoprivreda na prostorima Bosne i Hercegovine u periodu rimske uprave-2018. godine.
Navest ću podatke u vezi uzgoja maslina a rad obuhvaća cjelokupnu poljoprivredu.
O poljoprivredi rimskog carstva saznajemo od tri autora koja su ostavili dragocjene pisane podatke. To su Katon, Varon i Kolumela. Oni su u svojim djelima uključivali mnoge brojne autore koji su također pisali o poljoprivredi. Svakako da treba spomenuti Plinija Starijeg sa djelom Naturalis Historija, a koji se oslanja na trojicu predhodnih autora. Daje detaljan opis o tome kako organizirati poljoprivredu u to doba.
Glavni oslonci poljoprivrede su bile brojne ville rustike, a takvih je na prostoru Bosne i Hercegovine bilo 173, od kojih su samo 44 istražene.
Ljubuški koji je tada bio u Naronitanskom konventu raspolaže sa vilama na Mostarskim vratima, Plantaži, Dračevici ili Proboju, a spominju se također i u Hrašljanima, Pregrađu i drugdje ali još uvijek su ne istražene.
Za najpovoljniji maslinik se smatra veličina od 120 jugera i za to su potrebne 2 prese za cijeđenje ulja pod uvjetom da su stabla snažna, gusto posađena i dobro obrađena. Veličina od 120 jugera se smatra površina koju bi u jednom danu volovi sa plugom obradili ili uzorali. Može se to prevesti na današnju mjernu jedinicu. Navodi se i temperatura za čuvanje maslinova ulja.
Maslinik od 240 jugera traži 5 kompletnih setova presa za cijeđenje ulja i drugo posuđe. Ulje se čuvalo u podzemnim ćupovima kao i vino. Rimski klasici pisci daju prednost uzgoju maslina u odnosu na vinograde i vino jer kod uzgoja vinove loze vlasnik može ostati bez profita, no o tome nemamo detaljnije objašnjenje.
Treba napomenuti da se prije oranja koristilo đubrivo, a ono je bilo – golublje, ovčije, kozije i kravlje. Ne spominje se konjsko.
Berba ili sakupljanje plodova maslina se radilo ubrzanije tako da se dobije bolja kvaliteta ulja, a vladalo je i pogrešno mišljenje da plodove treba dulje držati na zemlji kako bi omekšali radi bolje cjeđenja ulja. To je bilo pogrešno, pa se ipak opisuje da se ubrza postupak kupljenja zrelih plodova, a navodi se i berba sa ljestvama.
Talog od ulja se koristio kao dodatak gnojivu a zvao se –Amurca te lijek za stoku ili dodatak stočnoj hrani.
Prema jednom podatku poznata villa rustika- Mogorjelo-Čapljina je davala godišnje 4 000 litara ulja i na osnovu ovog podatka se može izračunati broj stabala ali čisto orjentacijski. Za područje Ljubuškog se navodi sljedeće. Vojni veterani koji se boravili u vojnom logoru na Gračinama-Bigeste su dobivali kvalitetnu zemlju za vinogradarstvo i za maslinarstvo jer u blizini imamo villu rustiku Plantaža. Da se uzgojala maslina oko ville svjedoci smo i pronađenog djela tjeska iz 2016.godine. Vjerovatno da su maslinici bili ispod brda Buturovice, kao što se i danas nalaze.
Prema tome, ako je prije i bilo dvojbe u vezi uzgoja maslina na našim prostorima u rimsko doba ipak ovi podaci potvrđuju tezu da je na prostoru Hercegovine i Ljubuškog bilo zapaženo maslinarstvo. Koga zanimaju detaljniji podaci o ovoj temi mogu se naći u navedenom diplomskom radu. Vidimo se na sljedećoj gorućoj temi o korona virusu.
